Taj je skup u organizaciji Greenpeace Hrvatska okupio predstavnike strukovnih i udruga civilnog društva, proizvođača energije, opskrbljivača te državnih institucija i turističkog sektora. Potonjih je bilo najmanje, jer se, kako je kazala Marija Tomac iz Greenpeacea, nije odazvao nitko iz ministarstava turizma, gospodarstva, zaštite okoliša i energetike, a i iz turizma je došlo manje sudionika nego što se očekivalo.
Naglasivši da je energetska tranzicija svjetski proces kojim se s fosilnih goriva do 2050. u potpunosti treba prijeći na čistu ili energiju iz obnovljivih izvora, Tomac je poručila da je vrijeme za konkretne aktivnosti, jer klimatske promjene su sve izraženije i donose sve veće posljedice.
"Zbog klimatskih promjena i sprječavanja njihovih negativnih posljedica u tu se tranziciju moraju uključiti svi, ne samo države i vlade nego i svi gospodarski sektori, u čemu je turizam, pogotovo u Hrvatskoj, iznimno važan jer čini 19 posto udjela u BDP-u i na sebe veže brojne druge djelatnosti. Tome u prilog ide dobar položaj hotela, kampova i drugih turističkih objekata koji su većinom na Jadranu, gdje je dosta sunca", istaknula je Tomac.
Dodala je kako profit u turizmu raste pa bi se jako isplatilo uložiti u prelazak na obnovljive izvore energije. Te bi se investicije, smatra ona, najbrže vratile. Ističe da je za to idealan trenutak, jer postoje velika sredstva u europskim fondovima te da bi turizam mogao povući i mnoge druge sektore.
Stoga je Greenpeace Hrvatska pokrenuo novu kampanju i izdao brošuru o mogućnostima šire primjene tih izvora energije u hrvatskom turističkom sektoru, s pregledom poslovnih modela financiranja projekata.
"Mediteran se uslijed klimatskih promjena zagrijava brže od ostatka svijeta i već trpi posljedice poput smanjenja zaliha pitke vode, velikog porasta temperature i druge, a kako je turizam iznimno ovisan o okolišu, korištenje obnovljivih izvora postaje pitanje njegova opstanka", upozorio je direktor Greenpeaca Hrvatska Zoran Tomić.
Unatoč upozorenjima, ali i mogućnostima te Bogom danim izvorima poput sunca, vjetra i drugih, Hrvatska je na začelju europskih zemalja po korištenju energije sunca, kaže on.
"Slovenija primjerice ima pet puta više solarnih kapaciteta nego Hrvatska, a Grčka 50 puta, te bi bi bilo jako dobro kada bi se osvijestilo da su krovovi hotela, kampova i drugih objekata u turizmu idealni za solarne kolektore i fotonaponske ćelije, ali i za led rasvjetu, pri čemu je prilično siguran brz povrat investicija, u rasponu od pet do osam godina", poručio je Tomić.
Slično razmišlja i vlasnik malog obiteljskog hotela Split Mladen Tomić. On je hotel s investicijom od 40 milijuna kuna otvorio prije pet godina kao prvi "zeleni" hotel u Hrvatskoj, pri čemu je zapazio da u arhitekturi, gradnji, uređenju te u svim operacijama - od kuhinje, praonice do zbrinjavanja otpada i korištenja vode, ima elemenata održivosti, uključujući primjenu najmodernijih tehnologija za izolaciju i obnovljive izvore energije.
"Prednost našeg hotela je pozicija u Dalmaciji, u Splitu, gdje ima puno sunca, što koristimo za solarne panele, dok od vode skupljamo kišnicu i koristimo je za pranje. Ima i niz drugih primjera, a da smo na dobrom putu potvrđuju i ocjene na TripAdvisoru gdje smo od početka rada stalno među 20 najboljih hotela u Hrvatskoj", kaže Tomić.
Dodaje da iduće godine planira postaviti solarnu elektranu na hotelu, no da za to nije dobio nikakve poticaje ni potpore.
Poručio je da svaka solarna elektrana u svijetu koja proizvede 1 kilovat dobije jedan Solar Coin (kriptovaluta), što je, kako je kazao, veliki trend i u turizmu, a smatra i da bi se svima otvorila velika prilika kada bi Vlada i Ministarstvo gospodarstva donijeli odluku da građani mogu prodavati energiju iz svojih solarnih elektrana.