Tijekom javne rasprave, studiju utjecaja na okoliš moći će se pregledati u Velikoj vijećnici Općine Omišalj te u Informativnom centru Grada Rijeke, a javno izlaganje o studiji bit će 15. studenoga u sportskoj dvorani Osnovne škole Omišalj. Osim na javnom izlaganju, građani svoje primjedbe i komentare mogu upisati na mjestima javnog uvida ili ih dostaviti u županijski Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša u Rijeci.
Podloga za javnu raspravu je Studija utjecaja na okoliš, u kojoj su na gotovo 600 stranica obrađeni mogući utjecaji plutajućeg LNG terminala na sve sastavnice okoliša, s predloženim mjerama zaštite. Javna rasprava je sastavni je dio postupka procjene utjecaja na okoliš, koji se u Hrvatskoj provodi za sve objekte za koje postoji takva obveza.
Odluku o upućivanju studije na javnu raspravu donijelo je stručno povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša i energetike 13. listopada, temeljem rasprave na sjednici povjerenstva održanoj 10. listopada, a u radu povjerenstva sudjeluju i predstavnici Općine Omišalj i Primorsko-goranske županije.
Direktor LNG Hrvatska Goran Frančić izjavio je da LNG terminal ima dugu povijest i nije nepoznanica na otoku Krku i u Primorsko-goranskoj županiji.
"O njemu se govorilo u okviru rasprava o kopnenom LNG terminalu. Kako plutajući LNG terminal ima specifičnosti o kojima do sad nije bilo riječi u Hrvatskoj, pozivam sve zainteresirane da se uključe u javnu raspravu. Želimo pružiti odgovor na sva pitanja koja zanimaju i brinu lokalnu zajednicu i stvoriti preduvjete za realna i zadovoljavajuća rješenja", poručio je Frančić.
LNG Hrvatska je tvrtka osnovana 2010. s ciljem izgradnje i upravljanja infrastrukturom, koja omogućuje prihvat, skladištenje i uplinjavanje plina. LNG terminal strateški je investicijski projekt Republike Hrvatske i jedan od 195 ključnih energetskih infrastrukturnih projekata Europske unije poznatih kao Projekti od zajedničkog interesa.
Europska komisija je prepoznala LNG terminal kao važan projekt koji će omogućiti sigurnost opskrbe zemalja jugoistočne Europe koje većinom ovise samo o jednom dobavnom pravcu te je kao jedan od ključnih projekata uvršten na listu Europske strategije energetske sigurnosti.
Vlada je u lipnju 2016. donijela odluku o ubrzavanju aktivnosti na realizaciji projekta kroz fazni razvoj i implementaciju prve faze projekta kao plutajućeg LNG terminala. Projekt LNG terminala dijeli se u dvije faze. Prva faza je realizacija plutajućeg LNG terminala, koji ima konstrukciju broda. Plutajući terminal služi za prihvat LNG brodova, pretovar plina u spremnike na plutajućem terminalu, uplinjavanje plina te isporuku u plinovode do krajnjih kupaca. Financira se i sredstvima Instrumenta za povezivanje EU, s ukupno 102,1 milijuna eura. Druga faza je realizacija kopnenog LNG terminala s pravomoćnom lokacijskom dozvolom iz rujna 2016., naveli su iz tvrtke LNG Hrvatska.