Na okruglom stolu "Inkluzivno obrazovanje – škola za sve" udruge gluhih i gluhoslijepih zatražile su od Ministarstva angažiranje 30-ak prevoditelja znakovnog jezika za djecu predškolskog uzrasta, koje bi financiralo Ministarstvo, kako bi se taj problem sustavno riješilo, po uzoru na razvijene europske zemlje.
Traže da Ministarstvo mijenja zakonske i podzakonske akte kojima bi se osiguralo prevođenje gluhoj djeci i poručuju da sva djeca trebaju imati jednak pristup informacijama.
Pomoćnica ministrice obrazovanja Lidija Kralj odgovorila im je kako je financiranje vrtića na lokalnoj samoupravi i gradovima.
Ističe da u Ministarstvu postoji dobra volja za uključivanjem sve djece u obrazovni sustav, i onih s poteškoćama i darovite djece, no ne zna u kojem će se smjeru mijenjati pristup dječjim vrtićima i prevoditeljima znakovnog jezika.
U "Dodiru" smatraju da je upravo to osnovni problem - Ministarstvo odgovornost prebacuje na vrtiće, a vrtići misle da su dužni zapošljavati unutar vrtića odgajatelje ili komunikacijskog posrednika, ali ne i educiranog obrazovnog prevoditelja koji prati dijete u vrtićima i izvanškolskim aktivnostima.
Okrugli stol okupio je predstavnike niza udruga gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba, lingviste i predstavnika Europske unije gluhih, a dio je akcije "I ja hoću čuti igru" kojom se nastoje osigurati jednake obrazovne mogućnosti svoj djeci od najranije dobi.
"Trebaju nam kvalitetni prevoditelji, jer je riječ o kritičnoj dobi u kojoj dijete treba usvojiti jezik. Ako budemo dobili nekakve mahalice ili komunikacijske posrednike, mi smo to dijete izgubili", ustvrdila je predsjednica "Dodira" Sanja Tarczay.
Kaže da problema imaju u školama na čije se natječaje javljaju i oni koji ne znaju znakovni jezik, a škole ih zapošljavaju na temelju svakakvih potvrda.
Po podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, više od 80 posto djece s poteškoćama u razvoju uključeno je u redovne obrazovne sustave, a za pomoćnike u nastavi u ovoj je godini osigurano više od 8 milijuna kuna.