"Ovogodišnja selekcija Gavellinih večeri vrlo je sveobuhvatna i bogata, i prije svega oslonjena na suvremeno dramsko pismo i kazališne adaptacije romana i filmskih scenarija, ali ne zaobilazeći klasične autore poput Euripida, Pirandella ili Molierea realiziranih u suvremenoj poetici redateljskih pristupa", rekao je Svrtan u razgovoru za Hinu, koja je medijski pokrovitelj festivala.
U potrazi za najboljim dramskim ostvarenjima protekle sezone u hrvatskom i kazalištu zemalja u okruženju, programsko vijeće koje su još činili izvršna producentica Sonja Kovačić i glumac Hrvoje Klobučar u odabiru predstava ravnalo se, kako je rekao, potragom za komadima koji na upečatljiv, uzbudljiv i umjetnički relevantan način odgovaraju na probleme suvremenosti.
"Kazalištu je univerzalno i imanentno da uvijek odgovara na ona pitanja koja se nalaze u podlozi društvenih događanja ili ih pokreću. Ono i nije živo ako ne odgovara na takva pitanja, naravno, ne dnevnopolitički već univerzalnim dramskim, sublimiranim jezikom. Gavelline su večeri mjesto takvog događanja, one su na neki način ogledalo društva i svijeta u kojem živimo", ocijenio je.
Ove godine, u fokusu je, tako "žensko pismo koje daje zanimljiv odgovor i baca novo svjetlo na 'žensko pitanje', problematiku oko koje društvo dosta vibrira", uključivo i pitanja zlostavljanja, obespravljenosti, rubna društvena pitanja oko kojih su "ovih dana zavibrirale sve silnice u društvu".
Presjek odabranih predstava ukazuje na postojanje vrlo žive i dinamične scene, koja naginje angažiranim tekstovima suvremenih autora, ne zanemarujući klasike, ali kojima pristupa iz sasvim nove vizure. "Taj sukus suvremenog dramskog pisma i klasičnog pisma koje je propitano kroz neke nove redateljske poetike, glavni je nazivnik selekcije ovogodišnjih Gavellinih večeri", istaknuo je direktor festivala.
U oštroj konkurenciji, među 40-ak prijavljenih predstava i s proračunom od tek 200 tisuća kuna, sastavljen je festivalski program koji Svrtan opisuje kao "najbogatiji do sad", a donosi deset predstava u službenoj konkurenciji za festivalske nagrade, te jednu izvan konkurencije, koja se tradicionalno igra nakon proglašenja laureata.
Mahom je riječ o velikim ansambl predstavama kazališnih kuća – i to nacionalnih teatara Zagreba, Rijeke, Šibenika i Splita, Zagrebačkog kazališta mladih, domaćina GDK Gavelle, Satiričkog kazališta Kerempuh, uz jednu manju produkciju kojom se predstavlja Teatar &TD iz Zagreba, a u Zagrebu će gostovati i Kazalište Virovitica.
Od 11. do 21. listopada u prostorima Gavelle, te u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu i Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM), domaća će teatarska produkcija odmjeriti snage s produkcijama iz Srbije – u goste dolazi Atelje 212 iz Beograda – te Slovenije, odakle stiže Slovensko narodno gledališče Maribor.
Bogatstvo kazališne suigre i nadahnuta umjetnička ostvarenja
Festival u Gavelli u srijedu 11. listopada otvara Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku s predstavom "Ljepotica iz Leenanea" Martina McDonagha u režiji Dražena Ferenčine.
"Riječ je o jednoj od najboljih drama za četiri uloge ikada napisanih, dvije od kojih su 'oscarovskog' potencijala, u briljantnoj, gotovo antičkoj priči o odnosu majke i kćeri koju je McDonagh ispisao kao vrlo mlad pisac", kazao je Svrtan.
U četvrtak 12. listopada u programu Gavellinih večeri gostuje Teatar &TD s predstavom "Magic Evening" autorskim projektom Anice Tomić i Jelene Kovačić "koji se u vrlo zanimljivom kazališnom postupku poigrava unutarnjim odnosima unutar jednog kvarteta ljudi, ispitujući koliko robuju vlastitim opsesivnim radnjama ili strahovima, propitujući granice ljudskog ponašanja i konvencije, koje razara i ponovo u nekom strahu od raspada priziva".
Dan kasnije, u petak 13. listopada domaćin Gavella izvest će na Sceni 121 svoju predstavu "Tesla Anonimous", autora teksta i redatelja Filipa Šovagovića, a riječ je o "iznenađujuće ozbiljnom komadu koji tematizira sudbinu Nikole Tesle, a u kojemu se Šovagović bavi nekim dubokim pitanjima formiranja sudbine toga genija i konflikata koji su bili posljedica njegove izuzetnosti".
Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka predstavit će se zagrebačkoj publici u subotu 14. listopada s "Mizantropom" u režiji Igora Vuka Torbice, koji donosi "jedan ogoljen, iskren pogled na taj Moliereov komad, koji gotovo da ga iz lika Mizantropa konzekventno režira, na gotovo praznoj sceni i s izvrsnim glumačkim ostvarenjima, u predstavi koju zagrebačka publika svakako mora vidjeti".
U nedjelju 15. listopada u sklopu 32. Gavellinih večeri igrat će "Črna mati zemla" Zagrebačkog kazališta mladih koju je po nagrađivanu romanu Kristiana Novaka, u dramatizaciji Tomislava Zajeca „duboko promišljeno i maštovito postavila na scenu" Dora Ruždjak Podolski. Predstava igra u matičnom kazalištu.
Gosti iz Beograda i Maribora
Beogradski Atelje 212 gostovat će na festivalu u ponedjeljak, 16. listopada s "jednim vrlo zanimljivim, suvremenim komadom", predstavom "Moja ti" Olge Dimitrijević u režiji Aleksandre Milavić Dejvis, koja se bavi problemom starosne, ideološke i seksualne, te rodne diskriminacije.
"Njezine su protagonistice žene suočene s najrazličitijim muškim kulturnim rodnim normativima i primjerima ideološke degradacije vrijednosti koje one same zastupaju. Mislim da je kazališni festival pravo mjesto na kojem se može na te stvari upozoriti", ocijenio je Svrtan.
Slijedi, u utorak 17. listopada predstava "Ustav Republike Hrvatske", kazališna inačica istoimenog vrlo popularnog filma Rajka Grlića u dramaturškoj adaptaciji Željke Udovičić Pleština i režiji Vinka Brešana, nastala u produkciji zagrebačkog Satiričkog kazališta Kerempuh.
"Riječ je o vrlo uspjeloj kazališnoj adaptaciji teksta koji također govori o jednoj vrsti zanemarivanja, predrasuda, punoj bravuroznih glumačkih ostvarenja", smatra direktor i selektor festivala.
Predstava Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu "Ljudi od voska" u režiji Janusza Kice po dramskom predlošku Mate Matišića, "pisca koji je uvijek na vrlo inteligentan i intrigantan komediografsko-dramski način komentirao sve društvene pojave oko njega", u sklopu festivala igra na pozornici HNK-a Zagreb u srijedu 18. listopada.
Sljedeća je predstava u programu, 19. listopada, "Šest lica traži autora" HNK-a Split, koju je po antologijskoj drami Luigija Pirandella režirala Olja Lozica, a koju Svrtan najavljuje kao "komad koji nudi suvremeno viđenje Pirandella, redateljice koja uvijek kreativno dograđuje i obogaćuje dramsko pismo".
Posljednja predstava u konkurenciji festivala bit će, u petak 20. listopada, Euripidova "Medeja" redatelja Olivera Frljića u produkciji Slovenskog narodnog gledališča Maribor, "koja donosi uvijek potresnu metaforičku sudbinu Medeje koja odbija rađati djecu u danom osobnom i društvenom okruženju, u jednoj od najsnažnijih poruka dramske literature ikada".
Vruća točka u gradu
Festival će u subotu 21. listopada, nakon svečanog proglašenja pobjednika 32. Gavellinih večeri i dodjele nagrada, zatvoriti Kazalište Virovitica s predstavom "2:14 H" Davida Paqueta u režiji Roberta Raponje, koja će igrati izvan službene konkurencije, "a koja tematizira probleme mladih u društvu, koji ne nalaze razloga ostati tu gdje jesu, u izrazito snažnoj dramskoj poruci da se mi kao društvo moramo duboko zabrinuti i presložiti".
O dobitnicima festivalskih nagrada – glumačkih, redateljske, te za najbolju predstavu festivala – ove će godine odlučivati žiri u sastavu Ivana Buljan Legati, Sebastijan Horvat i Damir Karakaš.
Nakon svake izvedbe održat će se tribine koje će moderirati teatrologinja Mira Muhoberac i voditi glumci Gavelle, a koje će pružiti priliku publici da u izravnom susretu s glumcima i autorskim timovima netom pogledane predstave saznaju nešto više o procesu njezina stvaranja i nastanka, "u jednom uvijek zanimljivom dodatnom činu predstave koji se dogodi u Gavellinu foajeu".
Kao još jedan popratni program Svrtan je najavio i "Grad u Gavelli" ili "G točku", program koji spaja raznorodne umjetnike i umjetnice u mješavini live acta, talk showa, razgovora s gostima, književnim čitanjima i projekcijama vizualnih umjetnosti, a koji će 18. listopada ugostiti Radu Šerbedžiju, Marinu Vujčić i Damira Urbana.
U svojih više od trideset godina trajanja i postojanja, festival se uvijek dičio promicanjem temeljnog redateljskog i pedagoškog načela utemeljitelja toga kazališta Branka Gavelle: suigre, odnosno, uvjerenja da postoji jedna prirodna veza između pisca i glumca, koja se tek ostvaruje u oćutima i reakciji publike, rekao je Svrtan.
"Suigra o kojoj govorimo zapravo se odnosi na jedan fantastičan fenomen – na to da lik koji svake večeri glumac donese na pozornicu ne može nastati bez suigre s gledateljem. To je onaj trenutak koji mi prepoznajemo kao zajedničko disanje, kao 'prelaženje rampe'. Mi kao publika spremni smo odigrati sve zajedno s glumcem i jednostavno nepogrešivo znamo kad se dobra igra dogodila, kad je taj osnovni uvjet zajedničkog daha zadovoljen", pojasnio je.
"Naravno da smo se u ovom izboru rukovodili time te smo žiri doveli u vrlo tešku situaciju, morati će donijeti neke teške odluke jer svaka predstava ima, tu je cijela jedna lepeza briljantnih glumačkih uzleta i ostvarenja koju smo željeli podastrijeti publici da – što je i smisao ovog festivala – odmjeri malo naše snage, i one zagrebačkih i šireg kruga domaćih kazališta, s onima kazališta iz susjednih zemalja", dodao je.
Zatvaranje festivala obilježit će koncert Vida Hribara i njegovog jazz trija, zaključujući događanje koje, po riječima ravnatelja Gavelle, svakog listopada, pretvara taj teatar u "posebno vruću točku u gradu".
Razgovarala: Gea Vlahović