FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Predstavljeni indikatori za ranu identifikaciju siromaštva djece školske dobi

Autor: Sara Margetić

ZAGREB, 20. rujna 2017. (Hina) - Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku predstavilo je u srijedu indikatore za ranu identifikaciju siromaštva djece školske dobi, od  sedam do 18 godina i njihovih obitelji, te ih je ponudilo na javnu raspravu i usvajanje.

Indikatori siromaštva relevantni za djecu i obitelji u Hrvatskoj izrađeni su u sklopu twinning projekta Hrvatske i Francuske "Zajedno protiv dječjeg siromaštva", a nastali su kao rezultat istraživanja provedenog u suradnji s agencijom GfK, s ciljem prikupljanja podataka o pokazateljima rizika od siromaštva od socijalnih radnika, stručnog osoblja škola te liječnika iz različitih regija Hrvatske koji su, radeći svoj posao, u situaciji prepoznati obitelji i djecu u riziku od siromaštva.

Istraživanje je dio EU projekta Institucionalno jačanje sustava socijalne skrbi radi poboljšanja ciljanja socijalnih programa i smanjenja siromaštva, vrijednog 1,1 milijuna eura čija je svrha jačanje institucijskih kapaciteta sustava socijalne skrbi za rano prepoznavanje i pravovremeno pružanje socijalnih usluga obiteljima i djeci u riziku od siromaštva.

Na temelju grupnih diskusija održanih u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, u kojima je sudjelovalo ukupno 45 osoba, izrađena je kontrolna lista indikatora siromaštva, odnosno Upitnik za identifikaciju rizika od siromaštva. Za sada još uvijek radna verzija Upitnika sastoji se od sedam cjelina - od kvantitativnih informacija poput broja osoba u kućanstvu, dohotka svih članova kućanstva i slično, te od kvalitativnih informacija kao što su bračni status osoba u kućanstvu, imovina kućanstva, dostupnost kulturnih, sportskih i drugih sadržaja.

Provedeno istraživanje pokazalo je da rizik od siromaštva najbolje predviđaju oni indikatori koji se odnose na dohodak kućanstva te parametri poput zaposlenosti, zaduženosti i socioekonomskog statusa pojedinca, dok su izjednačeni na trećem i četvrtom mjestu imovina i karakteristike kućanstva.

Na zadnjem mjestu nalaze se indikatori koji se tiču same djece, poput njihovog izgleda, ponašanja, prehrane, školskog uspjeha te sudjelovanja u izvanškolskim aktivnostima.

Kao takav, upitnik bi trebao biti integriran u informatičku bazu podataka Ministarstva kako bi poslužio donositeljima odluka pri utvrđivanju rizika od siromaštva u što ranijoj fazi i pravovremenog reagiranja socijalnih službi.

Državna tajnica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa kazala je da se kroz projekt nastoji smanjiti broj djece i obitelji koji žive u riziku od siromaštva kao i negativne posljedice koje siromaštvo ima na rast i razvoj djece, povećati uključenost djece i obitelji koji žive u riziku od siromaštva u socijalne programe i usluge te ojačati administrativne kapacitete pružatelja socijalnih usluga u prepoznavanju obitelji koje se nalaze u riziku od siromaštva.

"Dječje siromaštvo i prenošenje siromaštva iz generacije u generaciju rezultira značajnim posljedicama, ne samo za one koji su dijelom toga, nego i za cjelokupno društvo. Radom na smanjivanju siromaštva djece i njihovih obitelji razvojem metoda i alata za procjenu rizika od siromaštva, s jedne strane, i ciljanih prevencijskih programa s druge strane, moguće je osigurati dugoročne pozitivne ishode za pojedince izložene riziku od siromaštva i ostvariti pravednije društvo", naglasila je.

Pletikosa je navela i da je u sklopu projekta koji je započeo u siječnju i provodit će se kroz razdoblje od 18 mjeseci, zaključno do srpnja 2018., u centrima socijalne skrbi u 13 gradova provedeno istraživanje o korištenju socijalnih naknada i usluga. Cilj je bio ocijeniti u kojoj mjeri obitelji i djeca koja žive u riziku od siromaštva koriste socijalne programe i usluge, a u kojoj mjeri novčane naknade te ocijeniti njihovo zadovoljstvo.

Od ukupno 316 korisnika socijalne skrbi, većina ih je zadovoljna s korisnošću informacija koje su im pružene, njih 81 posto. Najviše nezadovoljstva izraženo je u odnosu spram visine novčanih naknada koje 33 posto ispitanika smatra nedostatnim, dok su socijalne usluge poput pomoći u kući, psihosocijalne podrške, uključivanja djece u programe odgoja i obrazovanja, boravak, organiziranog stanovanja, uglavnom slabo iskorištene, tek dva do četiri posto korisnika potražuju i socijalne usluge, a ne samo novčane naknade.

(Hina) xsmar yln

An unhandled error has occurred. Reload 🗙