Plinske krize 2006., 2009. i 2014. godine, uzrokovane sporovima između Rusije i Ukrajine, stvorile su nesigurnost u pogledu energetske opskrbe i stavile energetsku sigurnost u središte donošenja politika u EU-u, napominje se u izvješću o ovim mjerama kojeg je pripremio poljski zastupnik Jerzy Buzek (EPP), usvojenom u utorak. Više od 50 posto trenutne opskrbe plinom dolazi izvan EU-a, a europske zalihe plina su u opadanju.
Ti su slučajevi pokazali da se pristup na razini država članica pokazao nedovoljnim za potpuno hvatanje u koštac s regionalnim različitostima i prekograničnom naravi opskrbe plinom, zbog čega su potrebni ojačani mehanizmi, utemeljeni na solidarnosti. Države članice EU-a će tako od izglasavanja mjera solidarnosti u utorak moći računati na pomoć susjednih država u slučaju nestašice plina.
Ovim mjerama će se uvesti regionalni pristup s koridorima za interventnu opskrbu, uspostaviti pravno obvezujući mehanizam solidarnosti, pojačati razmjena informacija uvođenjem transparentnih pravila za sva poduzeća i dionike u lancu opskrbe, te dati potpora zajedničkom kupovanju energenta čime će se poboljšati položaj u pregovorima s vanjskim dobavljačima i smanjiti cijena energije za potrošače.
"U pitanju nije samo sigurnost opskrbe jednim određenim energentom, već i cjelokupna sigurnost EU-a, gospodarska konkurentnost, rast i nova radna mjesta. Ona je također važna i za našu ambicioznu klimatsku politiku i odnose sa susjednim zemljama", napisao je Buzek u izvješću.
Zastupnik Davor Škrlec je tijekom rasprave u Parlamentu u Strasbourgu istaknuo da će suradnja država članica na regionalnoj razini, umjesto ulaganja samo u svoje kapacitete, značiti i jeftiniju energiju za europske građane i gospodarstvo.
Škrlec je za Hinu ocijenio i kako će EU ovom uredbom krenuti u pravcu ispunjavanja svojih obaveza u borbi protiv klimatskih promjena, odnosno ostvarenju ciljeva iz Pariškog sporazuma.
"Upravo će princip solidarnosti i regionalne suradnje omogućiti da prirodni plin efikasno zamijeni ugljen u državama članicama, čime će se smanjiti štetne emisije i utjecaj na zdravlje, te osigurati tranzicija energetskog sektora prema obnovljivim izvorima energije", smatra zastupnik Zelenih.
Hrvatska zastupnica Ruža Tomašić (ECR) je tijekom plenarne rasprave istaknula kako "krize u opskrbi plinom kojima smo svjedočili nekoliko puta posljednjih godina pokazale da EU mora promijeniti svoje upravljanje ako želi energetsku sigurnost".
"Ove mjere će biti veoma značajne, jer smo vidjeli da se u vrijeme plinske krize svi povuku i sebe i pokušavaju rješavati stvari na svoj način, odnosno nema zajedničkih pokušaja rješavanja krize", rekla je Tomašić za Hinu.
"Uzimajući u obzir što se trenutno događa u svijetu, vidimo da je plin jako potreban. Pogledajte koliko je domaćinstava ostalo bez struje zbog vremenskih nepogoda, a u takvim situacijama se može računati na plin. Mislim da države sve više računaju na takve nepogode kojih će biti sve češće, zbog čega će se ljudi okrenuti plinu umjesto struji jer je njega lakše sačuvati i doći do njega u kriznim situacijama", zaključila je Tomašić.
Države članice uz pomoć EU-a rade na diversifikaciji izvora energije i opskrbnih puteva izgradnjom novih LNG terminala i plinovoda.
Oba hrvatska zastupnika koja su govorili tijekom rasprave za istaknuli su za Hinu kako su ove mjere odlične i u kontekstu izgradnje LNG terminala na Krku koji će pomoći pri diverzifikaciji opskrbe na tržištu jugoistočne Europe.
EU uvozi dvije trećine prirodnog plina, bilo plinovodima ili dostavom brodovima putem LNG-a. Više od trećine uvezenog plina dolazi iz Rusije, a zatim je tu Norveška, Alžir i Katar. Većina zemalja EU-a u potpunosti su ili djelomično ovisne o uvozu, a uglavnom ovise o jednom uvozniku, primjerice Rusiji.
Europska je komisija 2014. provela testiranje koje je pokazalo da Europa može lakše podnijeti poteškoće u dostavi plinom ako bi države članice bolje surađivale.
Prošle godine predložene su nove točke u regulativi iz 2010. kojima se uvodi novi mehanizam solidarnosti i suradnje koji bi osigurao da država članica može proglasiti hitno stanje i primiti plin iz susjednih zemalja, a u travnju je o ovom postignut dogovor između predstavnika Vijeća i Parlamenta. Parlament je o konačnom tekstu zakona glasao u utorak.