Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) u 28-članom EU u drugom je ovogodišnjem kvartalu porastao za 0,7 posto, čime je statistički ured blago povisio dosadašnju procjenu njegove vrijednosti.
U prva tri ovogodišnja mjeseca BDP je porastao 0,5 posto, pokazuju podaci Eurostata.
U Hrvatskoj je sezonski prilagođen BDP uvećan za 0,8 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem 2017., kada je porastao 0,6 posto
Među zemljama članicama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao, najizrazitiji je rast BDP-a prema tromjesečju ranije zabilježen u Češkoj, za 2,5 posto. Slijede Švedska sa stopom rasta od 1,7 posto, te Rumunjska i Nizozemska, s BDP-om višim za 1,6 odnosno 1,5 posto.
Podaci za Irsku, Luksemburg i Maltu za drugo tromjesečje nisu bili dostupni.
U 19-članoj eurozoni je rast BDP-a u drugom kvartalu iznosio 0,6 posto, nakon 0,5-postotnog u prethodna tri mjeseca.
Među najvećim gospodarstvima eurozone, njemačko je poraslo za 0,6 posto, francusko za 0,5 posto a talijansko za 0,4 posto.
Od zemalja u hrvatskom okruženju, slovenski BDP uvećan je za 1,1 posto, a mađarski, za 0,9 posto.
Najniže stope rasta u EU na kvartalnoj su razini zabilježili su Portugal i Velika Britanija, od po 0,3 posto.
Eurostatovi izračuni pokazuju također da su u SAD-u, najvećem trgovinskom partneru EU, gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju znatno ubrzale u drugom tromjesečju, na 0,8 posto, s 0,3 posto koliko su na tromjesečnoj razini porasle u prva tri ovogodišnja mjeseca.
Osobna potrošnja s najvećim doprinosom rastu
Potrošnja kućanstava u drugom je kvartalu u EU rasla po nepromijenjenoj stopi od 0,5 posto. U istom je postotku uvećana i na razini eurozone, pa je pozitivan doprinos rastu BDP-a iznosio po 0,3 postotna boda u oba područja.
Među ostalim glavnim sastavnicama BDP-a, bruto investicije u fiksni kapital u EU u istom su razdoblju uvećane za 1,1 posto, a u eurozoni za 0,9 posto. Pozitivan doprinos rastu BDP-a iznosio je po 0,2 postotna boda.,
Utjecaj vanjske trgovine bio je blago pozitivan. Izvoz EU-a porastao je jedan posto a eurozone za 1,1 posto, dok je uvoz u oba područja rastao po stopi od 0,9 posto.
Utjecaj zaliha na rast BDP-a na razini EU-a bio je neutralan a u eurozoni negativan.
Rast u EU ubrzao na godišnjoj razini, u Hrvatskoj stabilan
U drugom je kvartalu sezonski prilagođen rast BDP-a na razini 28-člane EU u odnosu na isto razdoblje prošle godine ubrzao na 2,4 posto, nakon 2,1-postotnog u prvom kvartalu. Time je Eurostat blago povisio dosadašnju procjenu za drugo tromjesečje,
U Hrvatskoj je sezonski prilagođen BDP u drugom kvartalu 2017. porastao za 3,4 posto na godišnjoj razini, kao i u prethodna dva tromjesečja, pokazalo je Eurostatovo izvješće.
Među zemljama čijim podacima raspolaže statistički ured, najizrazitiji rast je imala Rumunjska, od 5,7 posto, a slijede Slovenija i Estonija, sa stopama rasta od po 5,2 posto.
Najslabije je raslo grčko gospodarstvo, po stopi od 0,8 posto.
I u vodećim je gospodarstvima eurozone rast ubrzao na godišnjoj razini. Njemačko gospodarstvo poraslo je za 2,1 posto, francusko za 1,7 posto, a talijansko za 1,5 posto.
Rast britanskog gospodarstva, drugog po veličini u EU, usporio je na 1,7 posto.
Na razini eurozone, kao i u EU cjelini, rast BDP-a u drugom je tromjesečju ubrzao na 2,3 posto, s 2,1 posto u prethodnom tromjesečju, čime je dosadašnja procjena također podignuta za 0,1 postotni bod.
Američko je gospodarstvo u razdoblju od travnja do lipnja poraslo 2,2 posto na godišnjoj razini, nakon 2,0-postotnog rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca, izračunali su u Eurostatu.