Budimpešta je u četvrtak objavila da će zatražiti od Komisije oko 400 milijuna eura za polovicu troškova upravljanja granicom.
Na granici sa Srbijom i Hrvatskom podigla je ogradu i pojačala vojne i policijske ophodnje, tvrdeći da štiti cijelu Uniju od ilegalne migracije. No ne želi primiti niti jednog tražitelja azila po europskom planu iz 2015. kojim se želi ublažiti teret Grčkoj i Italiji koje su bile prve na udaru migrantskog vala. U tome ima potporu Poljske, a spor je duboko podijelio EU.
Glasnogovornik Komisije Alexander Winterstein rekao je na brifingu u petak da će Komisija brzo analizirati bilo kakve mađarske zahtjeve za dodatnim financiranjem, ali i dodao: "Ne financiramo izgradnju ograda ili zapreka na vanjskim granicama. Mi podržavamo mjere upravljanja granicama na vanjskim granicama, to mogu biti mjere nadzora, to može biti oprema. Ali ograde ne financiramo."
Gotovo 1,7 milijuna ilegalnih migranata stiglo je u EU od 2014. preko Mediterana. EU je postrožio migrantsku politiku, ali mnogi Orbanovu ogradu smatraju nehumanom.
"Primamo na znanje da mađarska vlada da priznaje da je solidarnost važno načelo EU-a", rekao je glasnogovornik. "Solidarnost je dvosmjerna i sve države članice moraju biti spremne pridonijeti. To nije 'a la carte' menu s kojeg birate jedno jelo, primjerice upravljanje granicama, a odbijate drugo poput.... premještanja migranata."
Njemačka, koja je primila većinu migranata koji su stigli u Europu, također je u petak podsjetila Mađarsku da solidarnost treba biti recipročna.
Europski sud pravde trebao bi 6. rujna donijeti odluku o tužbi Mađarske i Slovačke koje traže da europska shema premještanja migranta bude proglašena ilegalnom. Shema je na Vijeću EU-a usvojena kvalificiranom većinom glasova i države koje joj se protive bile su preglasane.