Prema riječima direktora ureda mađarskog premijera Janosa Lazara, zaštita granice je pitanje "europske solidarnosti" koju EU treba konkretno pokazati.
"Bruxelles treba platiti svoj dio, kao što je EU učinio s Italijom, Grčkom i Bugarskom, zemljama ulaska migranata u Europu koji su primile specifičnu financijsku pomoć Europske komisije", naglasio je.
Viktor Orban je u pismu predsjedniku Komisije Jean-Claude Junckeru tražio povrat i rekao da se radi o "izvanrednim troškovima".
Otvoreno nesklon prihvatu migranata, Orban je odredio podizanje ograde od žilet-žice na 175 km mađarsko-srpske granice u ljeto 2015., zatim na većem dijelu hrvatsko-mađarske granice.
Tijekom velikog vala 2015. oko 400.000 migranata s Bliskog istoka je prešlo preko Mađarske i velika većina je nastavila put prema zapadnoj Europi. Postavljanjem ograde se priljev migrant smanjio.
U proljeće je Budimpešta najavila da je završila podizanje druge ograde iz bodljikavu žicu na granici sa Srbijom, opremljenu termičkim kamerama i sustavom uzbunjivanja.
Te ograde su jedna od mjera sigurnosnog arsenala kojim se koristi Mađarska protiv ilegalne imigracije, a koje su izazvale kritike predstavnika EU i organizacija za zaštitu ljudskih prava.
Kaznene sankcije protiv migranata koji su ilegalno ušli u Mađarsku su postrožene i od proljeća su tražitelji azila u Mađarskoj smješteni u zatvorene centre. Prema podacima Budimpešte sada se na mađarskom teritoriju nalazi 680 migranata.