Jubilarno izdanje festivala najavila je u srijedu na konferenciji za novinare u HNK-u Zagreb intendantica Dubravka Vrgoč, koja je ocijenila kako se festival, dovodeći svake jeseni u Zagreb neke od najatraktivnijih europskih i svjetskih kazališnih grupa, u dosadašnjih 14 godina djelovanja profilirao u nezaobilaznu kulturnu činjenica grada Zagreba.
Kad se 2003. krenulo s inicijativom pokretanja FSK-a, hrvatski je teatar bio u bitno drugačijoj poziciji nego što je danas, istaknula je Vrgoč.
"Ideja nam je bila da pokrenemo festival na kojom ćemo moći zagrebačkoj publici i kazališnih umjetnicima prikazati neke od relevantnih europskih kazališnih primjera, upoznati ih s nekim od velikih europskih kazališnih redatelja, ali i s nekim mladim, koji su ocrtavali i ucrtavali neke nove puteve europskog teatra, a koji su u međuvremenu prestali biti mladi i postali renomirani", pojasnila je.
U međuvremenu se mnogo toga promijenilo, festival je dosad pokazao u Zagrebu više od 50 europskih teatara i gotovo sva europska pa i svjetska kazališna imena koja su u tih 15 godina mijenjala izglede europskog teatra, istaknula je intendantica.
"Ove godine doista možemo reći da smo svjetski festival – dobili smo brazilsko kazalište koje već dvije godine pokušavamo dovesti, a dolazi nam i veliki gruzijski umjetnik Rezo Gabriadze, čija je predstava 'Bitka za Staljingrad' prije 13 godina obilježila tadašnje festivalsko izdanje", rekla je Vrgoč.
Također je napomenula kako je, pod pritiskom vrlo bogatog programa nacionalnog teatra, te nakon niza uspješnih sezona, konačno aktualiziran projekt Nove zgrade HNK, pri čemu bi Drama HNK dobila drugu scenu u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice, o čemu će biti riječi na odvojenoj konferenciji za novinare tijekom rujna.
Staromodna ljepota uokvirena inovativnim teatrom
Ravnatelj Drame HNK Ivica Buljan najavio je festivalski program "uokviren dvjema inovativnim, kompleksnim i zanimljivim predstavama biranim po ključu koji ujedinjuje i inovativni pristup teatru, unutar kojih će biti prikazane dvije koje nas vraćaju na teatar empatije, osjećajnosti, gotovo staromodne ljepote".
Jedna je novost i da će se ove godine dio programa odvijati na pozornici Muzičke akademije, a također ove godine prvi put imamo i dvije, vrlo značajne autorice, rekao je Buljan.
Prva predstava bit će, u nedjelju 10. rujna, "parafraza svetog teksta ruske klasike 'Tri sestre'" Antona Pavloviča Čehova, "Što ako su otišle u Moskvu?", brazilske spisateljice i kazališne i filmske redateljice Christiane Jatahy u produkciji skupine Vertice de Teatro.
Riječ je o tehnološki inovativnoj predstavi, kao što je to i posljednja predstava festivala, "Blockbuster" belgijskog kolektiva Mensuel, a unutar toga nalaze se dvije predstave – "Ramona" gruzijskog kazališta Gabriadze i 'Sestre Mensuelo' talijanske kazališne i filmske redateljice Emme Dante, ' koje prizivaju jedno kazalište koje je ucrtano u našu memoriju, kazalište početka stoljeća koje se približava na neki način i neorealistikom filmu", kazao je Buljan.
"Što ako su otišle u Moskvu" socijalna je emotivna i društvena analiza podjednako vjerna Čehovu, odnosno, Moskvi s početka 20. stoljeća, koliko i Rio de Janeiru današnjice. Redateljica paralelno orkestrira kazališnu i filmsku verziju, pa će tako publika gledati dva različit umjetnička čina – stvarni i virtualni.
"Jedan dio publike bit će smješten u gledalištu i pratiti film, dok će se drugi nalaziti s izvođačima na pozornici. Kompletan dojam stvara se tek kroz spoj obaju dijelova", pojasnio je Buljan, te istaknuo kako će to biti "zasigurno jedan važan festivalski događaj".
Predstava je u programu 15. FSK-a i u ponedjeljak 11. rujna.
Druga predstava zasnovana na inovativnosti je "Blockbuster", "urnebesna kazališna kuhinja" nastala spojem slika, zvukova i sekvenci različitog podrijetla u novu umjetničku cjelinu, koja u subotu 16. rujna, u Muzičkoj akademiji zatvara festival.
Umjetnici su prikupili 1400 kadrova iz različitih američkih filmova i montirali ih u potpuno novom redosljedu koji stvara nova značenja. Istodobno, glumci sinkroniziraju priču koja slijedi politički triler situiran u današnju Belgiju.
"Pravimo dva svijeta, jedan koji pratimo na ekranu i drugi kroz sinkronizaciju; uz glumce na pozornici su i glazbenici koji proizvodeći zvukove i šumove proizvode jedan dodatan kakofonijski svijet koji stvara jedno sintetičko i zanimljivo, izvođački uzbudljivo djelo", rekao je Buljan.
Reminiscencije izgubljenih svijetova prošlosti
Druga predstava koja igra na pozornici Muzičke akademije bit će, u utorak i srijedu 12. i 13. rujna, lutkarska predstava "Ramona" u produkciji jedne od istaknutijih svjetskih kulturnih institucija, gruzijskog kazališta Gabriadze, čiju režiju potpisuje "pjesnik na različitim instrumentima", scenarist, filmski i kazališni redatelj, kipar, lutkar i izvođač Rezo Gabriadze.
Ovaj put, "majstor lutke i objekta" Rezo Gabriadze u goste nam dovodi izgubljeno djetinjstvo u predstavi najavljenoj kao "slijed malih čuda". Glavna je junakinja lokomotiva Ramona, optimistična, znatiželjna i živahna, koja se zaljubi u čvrsti čelični stroj koji se zove Ermon.
"U malom lutkarskom kazalištu, Gabriadze rekreira čitav jedan svijet koji podsjeća na njegovo djetinjstvo, ali će, bez obzira na našu dob, podsjetiti i nas na naša djetinjstva. Preko malih lutaka, predmeta, pjesama i šlagera iz bivšeg SSSR-a, stvara se jedan svijet u kojemu imamo osjećaj da smo u nekom paralelnom životu sudjelovali i da nam je iščezao, svijet djetinjstva, ljepote predmeta i neke jednostavnosti i srdačnosti", istaknuo je Buljan.
Dodao je kako jednako tako emotivna, topla i empatična priča dolazi sa Sicilije, u režiji talijanske kazališne i filmske redateljice Emme Dante, koja je već dvaput gostovala u Hrvatskoj; 2005. na Eurokazu te 2007. na Festivalu malih scena.
U predstavi "Sestre Macaluso" u izvedbi teatra Sud Costa Occidentale iz Palerma autorica rekonstruira jedan sicilijanski izgubljeni svijet preko priče o sedam sestara koje se susreću na pogrebu jedne od njih i ponovno rekonstruiraju priču o svojem djetinjstvu.
Predstava igra 14. rujna, izvodi se na sicilijanskom narječju, ali puno više od samog teksta važni su pokreti i tišine, napomenuo je Buljan.
"Dakle, ako bismo podijelili taj opsegom relativno skroman program, doista možemo reći da smo ove godine na jednom velikom emotivnom dobitku, jer sve su te predstave prikazane na velikim svjetskim festivalima, od Avignona i Pariza, do Berlina i Beča. Imat ćemo priliku novu sezonu započeti s vrhunskim izvedbama, predstavama kakve se rijetko viđaju a koje doista vrijedi upoznati", poručio je.