BiH je od početka siječnja do kraja srpnja iz EU uvezla roba u vrijednosti od 5,9 milijardi konvertibilnih maraka (oko tri milijarde eura) pri čemu je uvoz iz Hrvatske bio vrijedan 1,3 milijarde KM (664 milijuna eura).
Na tržište EU istodobno je iz BiH izvezeno roba u vrijednosti od 3,8 milijardi KM (1,94 milijarde eura) pri čemu je izvoz u Hrvatsku dosegnuo vrijednost od 630 milijuna KM (317 milijuna eura).
U usporedbi s prvim polugodištem 2016. ukupni uvoz iz Hrvatske u BiH povećan je za 14,2 posto dok je izvoz iz te zemlje u Hrvatsku bio veći za čak 26,2 posto.
Struktura roba koje Hrvatska izvozi u BiH nije se značajnije promijenila. I dalje su na prvom mjestu nafta i naftna ulja s vrijednošću od 309 milijuna KM (158 milijuna eura), slijedi električna energija u vrijednosti od oko 54 milijuna KM odnosno 27,6 milijuna eura te šećer, čokolada i čokoladni proizvodi kao i pivo.
Zanimljivo je da BiH zapravo najveći suficit u trgovini s Hrvatskom bilježi izvozeći električnu energiju. Iz BiH je tako Hrvatskoj isporučeno struje u vrijednosti od 131,9 milijuna KM (67,4 milijuna KM). Slijedi sirovi aluminij te drvo, sjedala i tkanine.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je komentirajući podatke o šestomjesečnoj vanjskotrgovinskoj bilanci svoje zemlje kazao kako je važno što je nastavljen trend trgovinskog rasta a pokrivenost izvoza uvozom povećana za dva posto i sada iznosi 61 posto.
"To je solidan trend, posebice u razmeni sa EU i CEFTA-om", kazao je Šarović dodajući kako je važno da se takvi rezultati bilježe unatoč nepovoljnom političkom ambijentu u toj zemlji.
"To govori o otrpornosti ekonomije u BiH na takve pojave", konstatirao je Šarović dodajući kako je jasno da se gospodarstvenici bolje razumiju od političara.
EU i regija, kako je prognozirao, ostat će ključni trgovinski partneri pa BiH sve mjere koje donosi treba prilagoditi tom trendu.