Indeks gospodarske snage računa se kao zbroj ponderiranih osnovnih gospodarskih pokazatelja u trogodišnjim prosjecima te demografske projekcije. Ako je veći od 100, znači da je županija iznad prosjeka Hrvatske, a vrijednost niža od 100 pokazuje da je ispod prosjeka.
HGK je indeks gospodarske snage županija za 2016. i 2017. godinu izračunao kao zbroj ponderiranih rangova šest gospodarskih pokazatelja te projekcije kretanja stanovništva: BDP-a po stanovniku, ukupnog prihoda poduzetnika po zaposlenom, prosječne neto plaće po zaposlenom, neto dobiti poduzetnika po zaposlenom, prihoda na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom, stope nezaposlenosti te projekcije promjene broja stanovnika 2011.-2021.
Ovogodišnji indeks istaknuo je velike razlike u razvijenosti županija, pa je tako za Grad Zagreb njegova vrijednost 149,3, Istarsku županiju 127,2, a Primorsko-goranska 105,1. Na začelju su Požeško-slavonska županija čiji je indeks 68,5, Virovitičko-podravska (68,2) i Bjelovatsko-bilogorska (66,9).
U odnosu na prošlu godinu nema velikih promjena, iako su neke županije promijenile poziciju. Najveća promjena zabilježena je kod Osječko-baranjske županije koja je s lanjskog petnaestog mjesta skočila na dvanaesto u ovogodišnjem izračunu. Tome je, kako se objašnjava, pridonijelo poboljšanje neto dobiti i prihoda na inozemnom tržištu po zaposlenom, poboljšanje u trendovima demografskih kretanja, ali i pogoršanje indeksa gospodarske snage u nekim županijama koje su godinu prije bile ispred Osječko-baranjske.
U HGK-u smatraju da je povećanjem regionalne konkurentnosti moguće smanjiti vjerojatnost emigracije stanovništva koja će uz postojeće starenje stanovništva predstavljati problem u budućnosti.
Upravo u županijama s nižim indeksom gospodarske snage treba tražiti potencijal za gospodarski razvoj s ciljem smanjivanja razvojnih razlika među županijama, kažu u Komori.