"Kad bi se kao službena obljetnica osnivanja ljubljanskog sveučilišta navodila 1704., to bi znatno popravilo mogućnosti njegova razvoja i njegov ugled", kazao je fizičar i povjesničar Stanislav Južnič, član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Prijedlog za sada odbijaju u rektoratu sveučilišta koje spada među najbolje u regiji.
"Ponosni smo da zameci našeg visokog školstva sežu tako daleko u prošlost, ali bismo se teško mogli pozivati na 1704. kao godinu osnivanja", kazao je za Slovensku televiziju rektor ljubljanskog sveučilišta Ivan Svetlik. On upozorava da je iz povijesnih i političkih razloga u razvoju visokog školstva na teritoriju današnje Slovenije često dolazilo do prekida, pa je tako Ljubljana sveučilište dobila tek u vrijeme stare Jugoslavije, a medicinski studij i znatno kasnije.
Južnič međutim tvrdi da bi kao obljetniicu osnivanja ljubljanskog sveučilišta trebalo navoditi 1704. kad je u gradu osnovano isusovačko visoko učilište, tzv. semiuniverza, iako je ono ukinuuto sa zabranom djelovanja jezuitskog reda u Austriji 1773. godine.
Prekid u djelovanju nije važan iako u to vrijeme u Ljubljani, ali niti u Zagrebu, nije bilo moguće dobiti doktorsku titulu i makar ljubljansko veleučilište nije imalo sve studijske programe i discipline koji se danas smatraju relevantnim za ocjenu je li se radilo o sveučilištu jer se starijim datumima osnivanja za razliku od Ljubljane "kite" mnogi drugi gradovi u srednjoj i istočnoj Europi, smatra dr. Južnič.
Slične ustanove u Zagrebu, Grazu, Olomucu, Cluju, Košicama, Trnavi i Budimpešti važe kao počeci tamošnjih sveučilišta. Istina ljubljanska "semiuniverza" nije dijelila doktorate, ali to nije činila ni slična ustanova iz tog vremena u Zagrebu, navodi Južnič.