Udjel javnog duga u BDP-u od 86,4 posto u prvom tromjesečju veći je u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 1,0 postotni bod.
U odnosu na četvrto lanjsko tromjesečju, taj je udjel, pak, u prvom kvartalu ove godine bio veći za 2,6 postotnih bodova, pa se Hrvatska svrstala među članice EU-a s najvećim rastom tog pokazatelja.
Po rastu javnog duga za 3,1-postotni bod na kvartalnoj razini predvodi Češka, a slijedi Luksemburg, s rastom od 3 postotna boda.
Osim Hrvatske, u tu je skupinu Eurostat uvrstio i Francusku, jer je njezin udjel BDP-a u javnog dugu porastao za 2,3 postotna boda.
Analitičari: Rast javnog duga privremen, past će već u travnju
Nakon niza kvartala pada na godišnjoj razini, u prvom tromjesečju ove godine hrvatski javni dug porastao je za 12 milijardi u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a njegov iznos od 300,14 milijardi kuna najveći je od kada se vode ti podaci.
No, analitičari kažu kako je taj rast samo privremen i kako će u ovoj godini udjel duga u BDP-u dodatno pasti.
Objašnjavaju da je rast duga posljedica izdavanja obveznica na inozemnom tržištu kapitala u ožujku od 1,25 milijardi eura.
Rast javnog duga uslijedio je nakon što je "država u ožujku izdala 1,25 milijardi eura obveznica na globalnom tržištu, a još joj nije dospjela na naplatu obveznica od 1,5 milijardi dolara. Ta je obveznica, naime, na naplatu dospjela u četvrtom mjesecu", objašnjava Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.
"Tako da će se, nakon velikog rasta u trećem mjesecu, u četvrtom mjesecu javni dug ponovno normalizirati i vratiti na niže razine. Riječju, tehnički rast duga u trećem mjesecu bio je priprema za refinanciranje obveznice u četvrtom", kaže Kovač.
U idućem razdoblju očekuje pad javnog duga jer smatra da će se proračunski deficit ove godine zadržati na niskim razinama od oko 1,2 do 1,3 posto BDP-a.
Zbog toga bi, procjenjuje Kovač, udjel javnog duga u BDP-u do kraja godine mogao skliznuti prema 81,5 posto.
"Dakle, očekujemo nastavak pozitivnih trendova koji su započeti prošle godine. Nakon nedavnog izlaska Hrvatske iz EU Procedure prekomjernog deficita, očekivani pad javnog duga vidimo kao snažan pozitivni faktor koji bi mogao utjecati na poboljšanje hrvatskog kreditnog rejtinga u idućem razdoblju", zaključio je Kovač.