Iz Ministarstva u priopćenju podsjećaju da su i proizvođači i otkupljivači pšenice nezadovoljni parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice koje sadrži neobvezujući Kodeks otkupa žitarica i uljarica iz 2014. godine, a da na dva održana sastanka Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi žitarica i uljarica nije postignut dogovor oko izmjena Kodeksa.
"Imajući u vidu da je žetva pšenice u tijeku i da je potrebno žurno reagirati na zahtjeve tržišta, Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je Pravilnik o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2017. godine u koji su unesene izmjene o kojima se raspravljalo na posljednjem sastanku Savjeta i oko kojih se postigao određeni stupanj suglasnosti svih strana", ističu iz Ministarstva.
Pravilnik, koji je objavljen i u Narodnim novinama (NN 64/2017.) od 5. srpnja na snazi je od danas, primjenjivat će se za otkup pšenice roda 2017. godine proizvedene za otkup isključivo na području Republike Hrvatske.
Pravilnikom je, u skladu s pet parametara kvalitete - proteini, hektolitar, vlaga, primjese (crna) i ukupna primjesa - uređeno pet kvalitativnih klasa pšenice - premium, prva, druga, treća i četvrta klasa, što je više nego u Kodeksu koji ima samo tri klase (prva, druga i treća).
I u najnovijem Pravilniku konačni i odlučujući parametar za razvrstavanje je postotak proteina.
Tako će se pšenica s više od 15 posto proteina razvrstati u premium klasu, u prvu klasu ona s postotkom proteina od 13,5 do 14,99 posto, u drugu od 12 do 13,49 posto, treću od 10,5 do 11,99 posto, a u četvrtu klasu pšenica s postotkom proteina manjim od 10,49 posto.
U odnosu na Kodeks to su nešto niži postotci proteina, jer Kodeks za prvu klasu pšenice traži postotak proteina veći od 14 posto, za drugu od 12,5 do 14 posto, a za treću od 10,5 do 12,4 posto.
Usporedba novog Pravilnika i Kodeksa pokazuje da za ostale parametre uglavnom nema promjena.
"Donošenjem Pravilnika o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2017. godine, Kodeks otkupa žitarica i uljarica se može i dalje primjenjivati s obzirom da propisuje uvjete, način, prijem i otkup ostalih žitarica i uljarica", napominje se u priopćenju Ministarstva.
Prenosi se i izjava ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića koji očekuje da će nakon ovogodišnje žetve ponovno okupiti i proizvođače i otkupljivače pšenice i da će zajedno raditi na izmjenama Kodeksa.
"Inzistiram na poštenim uvjetima i za jedne i za druge, ali prije svega podsjećam da je ukupna dobrobit i proizvođača i potrošača daleko veća ako ćemo našu najkvalitetniju pšenicu koristiti za proizvodnju domaćih finalnih proizvoda", ističe Tolušić.
Novi Pravilnik očekivali su u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK), čiji je predsjednik Mato Brlošić na jučerašnjoj konferenciji za novinare izjavio da je ta komora prije tri mjeseca pokrenula izmjenu Kodeksa o otkupu žitarica, jer je uvidjela da je lani bilo svega tri posto pšenice prve klase, druge 20 posto, treće 60 posto i 15 do 17 posto je bilo van klase, odnosno stočne.
Izmjenama je cilj povećati udio prve klase, tako da se u parametrima kvalitete postotak proteina smanji sa 14 posto na 13,5 posto, čime bi se udio pšenice prve klase povećao na 5 do 10 posto, rekao je Brlošić.
Istaknuo je i kako postoje proizvođači koji proizvode ekstra kvalitetnu pšenicu te bilo bi trebalo uvesti i premium klasu.
Na dva sastanka sa Žitozajednicom nismo se usuglasili, kazao je Brlošić, objašnjavajući kako je Žitotzajednica pristala da se prva klasa spusti na 13,5 posto proteina, ali je uvjetovala da se treća klasa podigne s 10,5 na 11 posto proteina, što bi značilo da bi 20 posto pšenice iz treće otišlo u četvrtu klasu i to bi bila veća šteta nego korist. Hrvatska poljoprivredna komora to nije mogla prihvatiti, kazao je na jučerašnjoj konferenciji Brlošić.