U rezoluciji o kojoj je Europski paralment raspravljao u srijedu u Strasbourgu stoji kako predložene ustavne promjene ne poštuju temeljne principe diobe vlasti i sustav provjera i ravnoteža, kao i da nisu u skladu s Kopenhaškim kriterijima, odnosno pravilima koje kandidati za Europsku uniju trebaju zadovoljiti žele li pristupiti.
"Barem polovica stanovnika Turske glasovala je protiv ovih promjena i milijuni ljudi u Turskoj ne odustaju od svojih prava", istaknula je Kati Piri (Nizozemska/S&D), izvjestiteljica ove rezolucije.
Europski parlament će o rezoluciji glasovati u četvrtak no, s obzirom da ima potporu najvećih klubova zastupnika, očekuje se da će biti usvojena velikom većinom glasova.
"Želimo poručiti Turcima da njihova borba nije neprimijećena", poručila je Piri, podsjetivši da se nakon puča koji se dogodio prije gotovo godinu dana više od 50 tisuća ljudi završilo u zatvoru.
Europarlamentarci su izrazili zabrinutost i zbog nedostatka napretka na područjima vladavine prava, ljudskih prava, slobode medije, borbe protiv korupcije, kao i zbog najava o ponovnom uvođenju smrtne kazne.
"Ne možemo i nećemo ignorirati situaciju u Turskoj, baš zato što želimo dobre i plodonosne odnose s njom. Naš odnos može napredovati samo ako se unutarnje stanje u Turskoj popravi", poručio je u srijedu tijekom parlamentarne rasprave povjerenik Europske komisije za proširenje Johannes Hahn, naglasivši kako EU i Turska dobro surađuju na nizu područja poput sigurnosti šire regije, nošenju s migrantskom krizom i u borbi protiv terorizma.
Piri je na konferenciji za medije u EP-u, ali i na samoj plenarnoj sjednici, iznijela kritike na račun Komisije, pitavši zašto ta europska institucija ne reagira na opetovana kršenja ljudskih prava u Turskoj, podsjetivši i da se u zatvorima trenutno nalazi velik broj novinara i čak 14 članova parlamenta, uključujući i čelnika opozicije Selahattina Demirtasa. Europska komisija i vlade država članica do sada su zanemarivale pozive na formalnu obustavu pregovora.
"Svi smo zabrinuti trenutnim nedostatkom strategije Europske komisije i država članica oko Turske koje čekaju i nadaju se da će sve biti u redu, no ako ništa ne napravimo, stvari se neće riješiti", smatra Piri.
Europsko nedjelovanje pogoršava autoritarnost u Turskoj, ali i stvara euroskepticizam u Europi i šalje lošu poruku drugim kandidatima za EU, istaknula je Nizozemka, dodavši kako je EP morao poslati poruku da će djelovanje kandidata imati posljedice.
Prekid pregovora s Turskom značit će i prekid isplate sredstava iz predpristupnih fondova kroz koje Turska godišnje dobiva 700 milijuna eura.
"Umjesto da vratimo taj novac u europski proračun, mi želimo ta sredstva preusmjeriti turskim nevladinim organizacijama, medijima i za pomoć izbjeglicama", rekla je Piri na konferenciji, istaknuvši da ova rezolucija "nije kraj europske perspektive za turske građane koji su najviše pogođeni ovom situacijom".
"Iako situacija ne izgleda dobro, vjerujem da je promjena tamo moguća, ali ne u nadolazećim tjednima i mjesecima. Prosvjedi u Turskoj znak su da postoji nada, kao i 23 milijuna ljudi koji su na referendumu glasali 'protiv' ili studenata koji su okrenuli leđa rektorima koje su im nametnule vlasti", rekla je izvjestiteljica, zaključivši kako je "vrijeme da Europski parlament stane rame uz rame s turskim narodom".
"Ne tražimo obustavu svakog dijaloga ili suradnje, no razgovori o integraciji u ovom trenutku jednostavno nisu realni", rekla je Piri novinarima prije rasprave.
Hrvatski parlamentarci o rezoluciji
"Svjesni smo da Turska drži ogroman broj izbjeglica na svom teritoriju, da o tome postoji ugovor između te države i Europske unije, pa glasanjem za ovu rezoluciju dolazimo u moguću situaciju da nas Recep Tayyip Erdogan ucjenjuje, no ipak su na prvom mjestu ljudske slobode", istaknula je za Hinu zastupnica Dubravka Šuica, dodavši da je to osjetljivo pitanje za Hrvatsku s obzirom da ona graniči s Bosnom i Hercegovinom koja je veoma povezana s Ankarom.
Zastupnik Ivica Tolić iz redova Europske pučke stranke prije svega ističe da se Europska unija ne smije dovesti u poziciju da ovisi o bilo kojoj zemlji u svom susjedstvu.
"Europska unija mora biti sposobna zaštititi svoje vanjske granice, a to se u dosada nije pokazalo tako. EU, ako želi biti ozbiljan čimbenik na globalnoj razini, to ne smije sebi dopustiti, mora biti sposobna kontrolirati ulaske i izlaske na svoje teritorije", smatra Tolić.
"Time bi se dalo slobode za regulaciju odnosa na drugim područjima, a EU se ne bi više mogla dovesti u poziciju da bude ucjenjivana, da zbog određenih situacija i potencijalnih opasnosti bude popustljiva na drugim političikim odnosima", zaključio je dodavši kako vjeruje da ipak neće doći do pogoršanja odnosa između Ankare i Bruxellesa, te da ne smijemo zaboraviti da je Turska članica NATO saveza.
Zastupnik Jozo Radoš smatra da Europska unija nije mogla učiniti ništa drugo s obzirom da ima principe na kojima počiva njezina politika. "Nakon slabljenja razine demokracije u Turskoj EU nije mogla ništa drugo nego na neki način formalno zaustaviti proces pregovora, istovremeno čuvajući odnose, prvenstveno gospodarske, ne zatvarajući vrata komunikaciji".
"Ova rasprava, ali sutrašnje usvajanje rezolucije, nema za cilj prekidanje veza i suradnje s Turskom već ima za cilj, kao znak potpore, pomoći u pronalaženju rješenja i modela u ostvarivanju transformacije Turske u demokratsko, inkluzivno i tolerantno društvo te nastavak dijaloga i suradnje na visokoj razini s Europskom unijom na ključnim područjima od zajedničkog interesa, a to su borba protiv terorizma, migracije i sigurnost", rekla je Željana Zovko u raspravi.