Nakon što je Velika Britanija pokrenula izlazak iz bloka od 28 zemalja pitanje je koliko će manje novca biti u zajedničkom proračunu za projekte poput gradnje Pelješkog mosta, odobrenog ovaj mjesec.
U ponedjeljak je u Bruxellesu počeo dvodnevni Kohezijski forum na kojem 700 političara, regionalnih i lokalnih dužnosnika te članova akademske zajednice iznosi mišljenja kakva bi trebala biti kohezijska politika nakon 2020. godine, kada završi aktualni sedmogodišnji program.
“Ne znamo kakve će biti posljedice Brexita, još uvijek smo u ranoj fazi pregovora s Londonom”, rekla je na novinskoj konferenciji Dana Spinant iz jedinice za regionalnu politiku u Europskoj komisiji. No izlazak Britanaca, i pregovori s njima oko aktualnog razdoblja, samo je jedan od izazova.
Hoće li se kohezijskom politikom, odnosno novcem iz EU fondova financirati manje projekata ali kvalitetnijih, i što bi se smatralo “kvalitetnijim”? Jesu li to projekti koji sadržavaju inovacije? I što bi se trebalo uopće financirati? Bi li se kohezijskom politikom trebali financirati projekti vezani za migrante i obrambenu te sigurnosnu politiku EU te hoće li se financirati i bogatije regije kako bi se zadovoljili zahtjevi zemalja koje daju više novca u zajednički proračun? To su neka od pitanja o kojima se raspravlja u dvoranama u Bruxellesu.
Istovremeno grupa zemalja u kojoj su Nizozemska, Finska i Švedska traži osjetno smanjenje novca nastojeći uvjeriti u to Njemačku, koja balansira između njih i zemalja poput Mađarske i Poljske, koje više dobivaju nego daju u zajednički proračun.
“Puno je različitih pogleda na kohezijsku politiku”, napominje Corina Cretu, europska povjerenica za regionalni razvoj. Ona upozorava da je solidarnost u srcu projekta EU-a pa bi rezovi u distribuciji novca od bogatijih prema siromašnijima mogli ugroziti same temelje političke integracije. Takvo je i stajalište u njenoj rodnoj Rumunjskoj. Politička pukotina pak između sjevera i juga Europe otvorila se tijekom gospodarske i financijske krize. Nezaposlenost, migrantska kriza i Brexit nastavljaju nagrizati jedinstvo bloka.
Od 2014. do 2020. za kohezijsku politiku je namijenjeno 351,8 milijardi eura, što je trećina ukupnog proračuna EU-a. Time se pretvorila u važno investicijsko oruđe, napose za zemlje koje su poput Hrvatske srezale javnu potrošnju. U Europskoj komisiji procjenjuju kako će preko raznih projekata, od uvođenja interneta preko financiranja inovacija do gradnje infrastrukture, biti otvoreno 420.000 radnih mjesta diljem kontinenta do kraja navedenog razdoblja.
“Kohezijski forum je bitan jer se na njemu iznose ideje i traže odgovori za buduću politiku”, kaže Spinant za ovaj događaj organiziran svake tri godine. Rasprava je pokrenuta dva dana prije nego će Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, objaviti dokument koji bi mogao dati smjernice buduće kohezijske politike.
U srijedu će Komisija objaviti svoje promišljanje budućih financija. Tu bi se mogli naći obrisi, projekcije i prvi brojevi kohezijske politike kakva bi mogla postojati za četiri godine.
Dokument je ujedno nastavak serije izvještaja, odnosno rasprave o budućnosti Europske unije koju je Europska komisija otvorila prije tri mjeseca. U 2019. se održavaju izbori za Europski parlament no zasad je nepoznato hoće li do tada biti poznato kakva će doista biti kohezijska politika koja starta od 2021. Europska komisija će nastojati izaći s prijedlogom proračuna u svibnju 2018., rekao je europski povjerenik za proračun Gunther Oettinger.