"Hrvatska će predano ispunjavati obveze koje proizlaze iz Pariškog sporazuma kao i ostale države Europske unije i svijeta koje su ratificirale taj iznimno važan dokument. Svjesni smo posljedica globalnog zatopljenja koje se pojavljuju i kod nas," izjavio je, kako je priopćeno iz Ministarstvazaštite okoliša i energetike, ministar Tomislav Ćorić.
"Poplave i sve dulji periodi suša samo su dio vremenskih nepogoda s kojima se suočavamo. Pariški sporazum omogućit će da se s tim posljedicama nosimo na kvalitetan način. Uz to, potaknut će razvijanje projekata čiste energije i energetske učinkovitosti koji će povećati razinu zaštite okoliša i potaknuti rast gospodarstva", istaknuo je ministar Ćorić.
Pariški sporazum potpisalo je 195 zemalja, a Hrvatska je 147 država koja ga je ratificirala. Glavni cilj Sporazuma je smanjenje emisija stakleničkih plinova i ograničenja rasta globalne temperature na manje od 2 stupnja u odnosu na predindustrijsku razinu, podsjeća Ministarstvo.
Za Hrvatsku je utvrđen cilj smanjenja emisija za sedam posto u odnosu na razinu iz 2005.
Obvezu smanjenja emisija države članice Europske unije provode zajednički putem sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (EU ETS). Za EU ETS sustav uspostavljena je zajednička kvota te su u njega uključena i 52 postrojenja iz Hrvatske. Za emisije i sektore koji nisu obuhvaćeni EU ETS sustavom za države članice se određuje godišnja nacionalna kvota koja se ne smije prekoračiti. Ta se kvota uspostavlja temeljem solidarnosti. U tijeku je rasprava o prijedlogu Uredbe do 2030., a za Hrvatsku je utvrđen cilj smanjenja emisija za sedam posto u odnosu na razinu iz 2005.
Hrvatska se, napominje Ministarstvo, aktivno priprema za ispunjenje obveza koje proizlaze iz Pariškog sporazuma. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo je Niskougljičnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. i u postupku je izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama do 2040.
Prema klimatskim modelima i scenarijima, stručnjaci procjenjuju da će do 2100. temperature na području Hrvatske porasti od 2.4 do 4.9 Celzijeva stupnja, a prisutan je i opći trend izmjenjivanja ekstremnih suša i poplava koje pogubno djeluju na sve ljudske aktivnosti. Globalne promjene klime djeluju i na promjene temperature i saliniteta mora te uz promjenu cirkulacije mijenjaju strukturu i funkcioniranje ekosustava.
Duga obalna linija čini Hrvatsku ranjivom na porast razine mora. Detektirana je osjetljivost na promjenu razine mora povijesnih jezgri gradova kao što su Nin, Zadar, Šibenik, Split, Stari Grad ili Dubrovnik, a na porast razine mora je osjetljiva i dolina rijeke Neretve, napominju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike u priopćenju.