"Filmska kritika u Hrvatskoj nikada nije bila bolja nego sada, ima puno autora koji kvalitetno pišu, a bilo bi ih i više kada bi postojalo još publikacija o filmu. Hrvatska kinematografija jest mala, ali je i premalo časopisa koji su posvećeni filmskoj umjetnosti", rekao je Nikica Gilić, urednik Hrvatskog filmskog ljetopisa.
Po njegovim riječima, taj je časopis uspio nastaviti prvotnu ideju Hrvoja Turkovića da bude otvoren prema mladim autorima i da obuhvati sve koje film zanima na ozbiljniji način, kao predmet sociologije, psihologije, ekonomije.
"Održala se ta konstanta otvorenosti prema svim generacijama, pristupima i disciplinama, ali se s godinama i mijenjamo", napomenuo je.
Dok Ljetopis, koji izlazi protekle 22 godine, nema problema s autorima i u posljednje je vrijeme, kaže Gilić, navala tekstova mladih znanstvenika, za Filmonaut je situacija nešto drugačija.
"Kada smo 2010. godine pokrenuli Filmonaut svi smo bili u dvadesetima, samo nam je bilo važno negdje pisati bez obzira na honorare, no danas je puno autora zauzeto drugim poslovima i moraju plaćati račune, pa često i kasnimo s novim brojevima", rekao je Mario Kozina, koji uređuje taj časopis.
Premda danas mnogi, osobito mlađi, autori pišu za oba časopisa koji si međusobno nisu konkurencija, Kozina podsjeća kako je Filmonaut pokrenut ne bi li se o filmu pisalo drugačije nego što je to tada bio slučaj.
"Pisanje o filmu tada je bilo uglavnom vrlo akademsko, a nedostajao je časopis koji bi filmu pristupio na popularan način i koji ne bi kompromitiro analitičnost i kvalitetu", istaknuo je.
"Željeli smo nekim složenim filmovima pristupiti na razumljiv način, voljeli smo gledati hermetične filmove, ali nismo mislili da o njima treba pisati na hermetičan način, za razliku od tadašnjih platformi koje su zahtjevale prethodno znanje o filmu", dodao je Kozina..
Uz puno entuzijazma 2013. je krenuo i dokumentarni.net, jedina subspecijalizirana filmska publikacija posvećena valorizaciji i popularizaciji dokumentarnoga filma, pokrenuta kako bi se popunila praznina u medijskom prostoru kada je riječ o tom filmskom rodu.
"Željeli smo pisati o onome što smo smatrali da treba dobiti više pozornosti, s vremenom smo došli i do razine da možemo plaćati suradnike, no na žalost još nailazimo na financijske kočnice i sve se održava na poluentuzijastičkom nivou", ocijenio je urednik tog filmskog portala Hrvoje Krstičević.
Portal nastoji recenzijama i intervjuima pokrivati festivale dokumentarnog filma, počevši od Zagreb Doxa, te objavljivati razgovore s hrvatskim autorima.
Sve tri publikacije posvećuju svoj prostor i hrvatskom filmu, Ljetopis ima rubriku o domaćoj produkciji, a njime se bavi i kroz kritike te posebne tekstove, dok je Filmonaut osobitu pozornost dao hrvatskim kratkometražnim uratcima.
"Od početka nam je bila ideja pratiti hrvatsku filmsku scenu, a ubrzo smo shvatili da se najzanimljivije stvari događaju na kratkometražnom području, pa smo te filmove recenzijama i intervjima s autorima tretirali kao dugometražne", rekao je Kozina.
Na okruglom stolu su predstavljeni i skorašnji planovi za publikacije te novi brojevi.
Hrvatski filmski ljetopis donosi, među ostalim, tekstove o vezi filma i videoigara, klasiku nijemog filma Louisu Feuilladeu i njegovim megapopularnim serijalima Fantomas i Vampiri, aktualnu studiju o hrvatskom sustavu potpora proizvodnji AV djela, foto specijal nepoznatih fotografija iz filmske karijere Toše Dabca te intervju s vodećim scenaristom rumunjskog novog vala Razvanom Radulescuom
Novi broj Filmonauta trebao bi izaći za mjesec dana, a kao središnja tema najavljeno je odrastanje na filmu, od klasika preko primjera filmova iz jugoslavenske kinematografije, dok će Dokumentarni.net najprije dati osvrt na Dane hrvatskog filma, a udruga koja ga vodi od jeseni pokrenuti i nove stranice posvećene eksperimentalnom filmu.