To su podaci iz nove Eurostatove publikacije o digitalnom gospodarstvu i društvu u EU, koja služi, kako se navodi, za bolje razumijevanje izazova s kojima se suočavaju ljudi i tvrtke u EU u današnjem digitalnom dobu.
Iz Eurostata iznose i neke od tih izazova koji počivaju na ICT tehnologijama, od 'surfanja' i mobilnih razgovora do online prodaje/kupovine, što uz rastuće korištenje računala, prijenosnika, pametnih telefona i drugih uređaja dovodi do toga da sve više vremena ljudi provode na mreži (internetu), i to iz raznih razloga (posao, škola, zabava, putovanje, financije, kuća-stanovanje i drugih).
To sve stvara, kako kažu, i ovisnost ljudi o digitalnim uređajima, ali i ovisnost tvrtki i poslovanja, jer ih sve više provode elektronički posao s partnerima i interakciju s kupcima putem interneta, koji je postao 'kamen temeljac' za e-poslovanje pružajući neograničene mogućnosti povezivanja ljudi i tvrtki širom svijeta.
"Publikacija može pomoći i u boljem razumijevanju izazova s kojima se suočava politika digitalnog jedinstvenog tržišta EU, što je jedan od deset političkih prioriteta Europske komisije", poručuju iz Eurostata.
Podaci u publikaciji pokazuju, uz ostalo, i da se ponašanje na internetu dosta razlikuje od države do države članice EU-a, pa su primjerice tako prošle godine internetski telefonski i video pozivi bili najpopularniji među korisnicima interneta u Bugarskoj, gdje ih čak 80 posto to koristilo.
Na društvenim mrežama najviše su bili korisnici interneta u Mađarskoj, 83 posto, dok su internet bankarstvo najviše koristili u Finskoj, 92 posto, a najviše vijesti čitalo online u Litvi, 93 posto.
Vezano za e-commerce (trgovinu), podaci Eurostata pokazuju, uz ostalo, da je u EU prošle godine 66 posto korisnika interneta kupovalo online, ali i da je 20 posto od ukupno prodanih 'biznisa' (tvrtki) prodano putem interneta.
S druge strane, među zemljama članicama, najviše tvrtki koje se najčešće bave elektroničkom prodajom je u Irskoj, 30 posto, Danskoj 29 posto, te u Njemačkoj i Švedskoj po 28 posto.
Hrvatska po fiksnom pristupu u sredini, a po mobilnom u vrhu
S obzirom na 85 posto kućanstava koja su lani imala u EU pristup internetu, podaci pokazuju da je to nešto više, oko 88 posto, bilo u kućanstvima u urbanim područjima, dok je u ruralnim nešto manje, oko 80 posto.
Većina kućanstava ili 83 posto u EU je lani imala širokopojasnu internetsku vezu, pri čemu je udjel kućanstava s fiksnim širokopojasnim mrežama porastao sa 57 posto iz 2010., na 74 posto u prošloj godini.
Hrvatska je u tome prošle godine bila negdje u sredini sa 70 posto kućanstava s fiksnim širokopojasnim pristupom, dok su daleko iznad svih po tome samo Luksemburg i Nizozemska s 96, odnosno 95 posto kućanstava.
Još veći porast u zadnjih pet-šest godina u EU je zabilježen s mobilnom širokopojasnom vezom ili putem mobilne mreže, koju je 2010. imalo tek 10 posto, a u 2016. više od 41 posto kućanstava.
Osam od deset korisnika interneta u EU na internet je prošle godine 'išlo' putem mobilnih telefona, i to pametnih telefona, koje je lani koristilo gotovo 80 posto korisnika interneta u EU, od kojih najviše u dobi od 16 do 24 godine, dok ih je 64 posto za internet koristilo i/ili laptope/notebook-ove, 54 posto stolna računala, a 44 posto tablete.
Među državama članicama, najveći udio korisnika koji su pristupili internetu putem mobilnog pametnog telefona bio je u Španjolskoj, 93 posto, potom na Cipru i Nizozemskoj, po 88 posto, a u toj grupi, u rasponu od 85 do 90 posto, je i Hrvatska s udjelom od 87 posto, te s oko 85 posto Ujedinjeno Kraljevstvo.
Većina korisnika interneta rekla je da redovito pristupaju internetu, pri čemu ih je 87 posto bilo na mreži svaki dan, još 10 posto bar jednom tjedno, a najviše dnevnih korisnika interneta ili 96 posto bilo je u Italiji i 95 posto u Luksemburgu.
Hrvatska među 'jačima' po mobilnom pristupu internetu tvrtki
Od ukupno samo 3 posto tvrtki u EU koje prošle godine nisu imale internetsku vezu, najveće udjele odnosno najviše takvih u EU ili 16 posto bilo je u Rumunjskoj te 12 posto u Grčkoj, a od svih tvrtki ukupno koje u EU koriste internet velika većina ili 95 posto ih za to koristi fiksni širokopojasni pristup.
No, sve brže rastu i sve je češći i pristup tvrtki internetu putem mobilne širokopojasne veze, koju je prošle godine u EU koristilo gotovo 70 posto tvrtki, za razliku od njih samo 28 posto u 2010.
U tome najbolje stoji Finska sa blizu 95 posto tvrtki, slijedi Danska sa 94 posto, a među prve četiri po tome je i Hrvatska, gdje 88 posto tvrtki ima pristup internetu putem mobilne veze, i ispred Švedske u kojoj to ima 85 posto tvrtki.
Podaci pokazuju i da je prošle godine polovica svih zaposlenika u EU koristila računalo s pristupom internetu, što je nešto više bilo u velikim tvrtkama, 53 posto, a manje od toga kod malih i srednjih poduzetnika, 47 posto.