Hrvatsko-mađarski međuvladin sporazum o suradnji u cilju jačanja sigurnosti opskrbe energijom potpisan je 2011. godine, a danas potpisanim Memorandumom se utvrđuje način ostvarivanja punog kapaciteta dvosmjernog toka plina između dvije države.
Memorandum je potpisan u okviru djelovanja Skupine za plinsku povezanost središnje i jugoistočne Europe (CESEC).
Memorandum su potpisali državni tajnik za energetiku iz mađarskog Ministarstva nacionalnog razvoja Andras Aradszki i državni tajnik u hrvatskom Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg, a potpisivanju su bili nazočni i ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Szijjarto, potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić te potpredsjednik Europske komisije za energetsku uniju Maroš Šefčovič.
Potpisivanje Memoranduma primjer je dobrog regionalnog partnerstva koje će dovesti do jačanja energetske sigurnosti, istaknuo je tom prigodom Šefčovič.
Taj je memorandum prva "prava beba" CESEC-a, kazao je.
Ocijenio je da ta inicijativa donosi vrlo konkretne rezultate posebno u plinskom biznisu. "Uskoro ćemo slaviti početak rada plutajućeg LNG terminala na Krku koji je vrlo važan južni izvor za Europu", rekao je Šefčovič.
Peter Szijjarto je potpisivanje Memoranduma ocijenio izuzetno važnim za Hrvatsku, Mađarsku i srednju Europu. "U srednjoj Europi energetska sigurnost vrlo je kritično pitanje zbog gospodarskih razloga i nacionalne sigurnosti", rekao je.
Po njegovom mišljenju, današnje potpisivanje pridonijet će uspostavi energetske transverzale sjever-jug koja povezuje Baltik i Jadran.
Južna "noga" te transverzale sada je u zaostatku, rekao je Szijjarto, dodavši da je za njezin razvoj od ključne važnosti LNG terminal na Krku. Mađarska tom projektu daje punu potporu, rekao je objasnivši da je dvosmjerna plinska veza Mađarske prema jugu od strateške važnosti za tu zemlju.
Martina Dalić ocijenila je da potpisivanje Memoranduma doprinosi sigurnosti energetskog tržišta i jačanju prijateljskih veza Hrvatske i Mađarske.
"Dvosmjerni tok nije samo tehnička pretpostavka za LNG terminal nego i za uspostavu energetske unije i jačanje energetske stabilnosti cijele Europe", kazala je.
Istaknula je da je najvažniji energetski projekt u Hrvatskoj LNG terminal na Krku, koji je važan za opskrbu plinom u srednjoj Europi.
Pripreme za izgradnju LNG-a teku prema planu i prve bi količine plina iz njega trebale poteći u prvom kvartalu 2019. godine.
Szijjarto i Dalić su na novinarsko pitanje odgovorili kako danas nisu razgovarali o dioničarskim odnosima u Ini, pri čemu je Dalić rekla kako je hrvatska Vlada razumjela da je MOL spreman prodati udjel u Ini i da je donesena politička odluka o otkupu toga udjela.
Taj proces je složen i ide svojim tokom, rekla je Dalić.
Szijjarto je istaknuo kako je bitno da se mađarskoj strani vrati ono što je uložila u Inu.
Inače, hrvatski i mađarski plinovodni sustavi povezani su interkonekcijskim plinovodom od ljeta 2011. godine, kada su njime potekle prve količine plina iz Mađarske u Hrvatsku. Taj projekt realizirali su hrvatski i mađarski operatori plinskog sustava Plinacro i FGSZ Natural Gas Transmission.
Međutim, stalni kapacitet spojnog plinovoda još uvijek nije operativan u oba smjera, odnosno u smjeru Hrvatska-Mađarska moguć je samo prekidivim kapacitetom.
Hrvatska je članstvom u EU preuzela obvezu uspostave dvosmjernog kapaciteta za povratni smjer toka plina na svim prekograničnim točkama između država članica EU, koja proizlazi iz Uredbe (EU) br. 994/2010 o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom. Tom se uredbom zahtijeva se osiguranje fizičkog povratnog kapaciteta osim u slučaju podnošenja zahtjeva za izuzeće i njegova odobrenja.
Komisija je 2015. započela dijalog s Hrvatskom i Mađarskom (uz sudjelovanje ACER-a) radi postizanja sporazuma o povratnom kapacitetu između dvije države članice.
Tako je u okviru CESEC inicijative, između Hrvatske i Mađarske i u konzultacijama s Europskom komjisijom, dogovoreno potpisivanje Memorandumu o suglasnosti o zajedničkom pristupu uspostavi trajnog dvosmjernog kapaciteta između Hrvatske i Mađarske u kontekstu inicijative zemalja srednje i jugoistočne Europe (CESEC) o povezivanju plinskih sustava.
Memorandumom se do kraja ožujka 2019. godine definira izuzeće od obveze uspostave dvosmjernog toka i odgoda pokretanja postupka povrede odredaba Uredbe, a plan uspostave dvosmjernog kapaciteta definira se u tri faze.
U prvoj, kratkoročnim mjerama će se omogućiti prekidivi fizički povratni protok do iznosa 50 tisuća prostornih metara na sat korištenjem mađarske kompresorske stanice, do izgradnje prve kompresorske stanice Hrvatskoj.
Druga faza podrazumijeva srednjoročnu mjeru izgradnje prve kompresorske stanice u Hrvatskoj do kraja ožujka 2019. čime će se omogućiti stalni kapacitet u smjeru Mađarske, a treća dugoročnu mjeru kojom bi se, uz uvjet osiguranja novih izvora plina (npr. operativnost Jadransko-jonskog plinovoda, LNG terminala na Krku) izgradila dodatna potrebna infrastruktura za povećanje kapaciteta.