Lidija Dimkovska je rođena je u Skoplju (1971.), a na Filološkom fakultetu u Skoplju diplomirala je opću i komparativnu književnost. Na Filološkom fakultetu u Bukureštu doktorirala je rumunjsku književnost i bila lektorica za makedonski jezik i književnost, a na Sveučilištu u Novoj Gorici predavala je svjetsku književnost. Urednica je poezije makedonskog književnog e-časopisa „Blesok.“
Društvo pisaca Makedonije proglasilo je njen prvi roman „Skrivena kamera“ (2004.) najboljom proznom knjigom u 2005. . Dobitnica je brojnih međunarodnih književnih nagrada za poeziju i prozu, a za roman „Rezervni život“ (2012.) dobila je 2013. Nagradu Europske unije za književnost. Njezine zbirke pjesama i proza prevedene su na više od dvadeset jezika. Piše i prevodi s makedonskoga, rumunjskoga i slovenskoga jezika.
U romanu „Skrivena kamera“, pisanom u obliku transkripcije snimke koju je zabilježila skrivena kamera, mlada makedonska spisateljica Lila stiže u Beč na tromjesečni program „Artist in residence.“ Dijeli stan s još dvoje umjetnika - albanskom fotografkinjom Edlirom i pakistanskim glazbenikom Josephom. Priča o troje umjetnika okvir je za Lilin autofikcijski dnevnik, u koji bilježi svoje reminiscencije na djetinjstvo u Šlegovu, mladost u Skoplju, studentske dane, lektorat u Rumunjskoj, studijska putovanja i život u Sloveniji, u kojoj ostaje zbog ljubavi. Susret Makedonke i Albanke autorici je poslužio da zadre u kompleksne makedonsko-albanske odnose u svjetlu stvarnih sukoba u Makedoniji s početka 21. stoljeća. Autorica daje do znanja da to prijateljstvo, kao i tragična albansko-pakistanska ljubavna veza, nadilaze nacionalističke teorije, stereotipe i klišeje. Roman je prevela Borjana Prošev-Oliver.
Autorica je u razgovoru s Vojom Šiljkom kazala da je pisati počela rano, sada živi u Sloveniji gdje ima obitelj, a kao spisateljica puno putuje svijetom.
„Odvijek sam bila kozmopolit, nisam mogla ostati u Makedoniji, bila mi je tijesna, i država i koža, i taj nagon tjerao me na druga mjesta,“ kazala je govoreći o svojim putovanjima. Dodala je da teme o identitetu ili domu nije propitivala dok je živjela u Makedoniji, ali da su se one, kasnijim odlaskom i putovanjima, nametnule.
Lidija Dimkovska istaknula je kako se definitvno smatra makedonskom književnicom, da se njene knjige najprije objavljuju na makedonskom jeziku.
Na upit o uzorima, Dimkovska je kazala da je na nju najviše utjecala pjesnikinja Marina Cvetajeva. „Utjecala je na mene, i naučila me da budem poštena do kraja, da idem do kraja mogućih ljudskih potencijala, osjećaja i razmišljanja,“ kazala je Lidija Dimkovska.