Istraživanje "Povezanost elektronskog poslovanja i suzbijanja sive ekonomije u Hrvatskoj" provedeno je krajem 2016. godine na 500 punoljetnih ispitanika svih životnih dobi i iz svih regija Hrvatske, a pokazuje da se neke usluge u Hrvatskoj gotovo isključivo i dalje plaćaju gotovinom.
Tako su primjerice svi ispitanici odgovorili da kućne popravke i usluge dadilja plaćaju samo gotovinom, njih 77 posto gotov novac koristi za plaćanje osobnih usluga, poput usluga frizera, pedikera, kozmetičara, i sl., još 74 posto gotovinom plaća na tržnicama, a više od polovine tako podmiruje i usluge krojača, postolara i dr.
Oko 50 posto ispitanika odgovara da gotovinu koristi i pri plaćanju računa za komunalne usluge, telefon, internet i mobitel ili TV pretplatu. No, istodobno je njih 73 posto izjavilo kako bi voljeli da se sve javne usluge u Hrvatskoj mogu plaćati kartično ili elektronski.
Sličan rezultat, prema riječima Visinog menadžera za Hrvatsku Davora Kršula, bio je i poticaj da se rumunjskim vlastima 2013. godine pomogne pri donošenju nacionalne strategije poticanja kartičnog plaćanja u javnom sektoru. Strategija je predviđala da se kartično ili elektronsko plaćanje koristi npr. kod plaćanja poreza, u sustavu socijalne skrbi, kod službenih putovanja državnih službenika i sl., uz očekivane uštede od stotinjak eura te dodatnih 800 milijuna eura prihoda, kazao je Kršul.
Pritom je istaknuo kako istraživanja pokazuju da rast negotovinskog plaćanja za 10 posto kroz četiri uzastopne godine smanjuje sivu ekonomiju za 5 posto. Udio sive ekonomije u Hrvatskoj, podsjetio je, jedan je od najviših u Europskoj uniji i iznosi oko 27 posto BDP-a. Više stope imaju još samo Rumunjska (28 posto) i Bugarska (31 posto), dok je prosjek za zapadnoeuropske zemlje 11-12 posto.
Krčul je istaknuo i kako ovo istraživanje pokazuje da kartično i elektroničko poslovanje izravno utječe na smanjenje udjela sive ekonomije, jer je gotov nemoguće platiti npr. karticom, a da o tome ne postoji trag, čak i kada se ne izda račun za plaćeno.
Pritom se bezgotovinsko plaćanje najviše koristi u većim gradovima (38,5 posto ispitanika) i u županijama središnje Hrvatske (46,8 posto). Gotovinom najmanje plaćaju ispitanici u životnoj dobi od 45 do 54 godine, s višom školskom spremom i višim primanjima, i to češće žene, kazao je Krčul.
Istraživanje je obuhvatilo i izdavanje računa, a pokazuje da se račune najčešće ne izdaju prodavatelji u središnjoj Hrvatskoj te na srednjem i južnom Jadranu, gdje će račun biti izdan tek za svaku treću uslugu kućnih majstora te za tek svaku petu kupnju voća i povrća na tržnicama.
Krčul je izdvojio i podatak da 2 posto ispitanika, i to prvenstveno muškaraca, namjerno ne traži račun jer puštaju prodavatelja da na taj način zaradi više.