Tema muzeja kao posrednika u komuniciranju "teške" prošlosti nametnula se kao misao vodilja slijedom promišljanja načina na koje velike promjene u društvu – demokratizacija, novi komunikacijski modeli, interaktivnost i dinamizam – iz temelja mijenjaju rad muzeja, koji tako preuzimaju ulogu novih modela komunikacije.
Tončika Cukrov iz Muzejskog dokumentacijskog centra, koji je 1980. inicirao obilježavanje Međunarodnog dana muzeja u Hrvatskoj, pojasnila je na konferenciji za novinare u MDC-u kako je riječ o temi koja se posljednjih godina pokazuje iznimno važnom za cijelu muzejsku zajednicu svijeta, koja je sve angažiranija u području otvorene komunikacije "teške" prošlosti.
"Takva iskustva definiraju i pojedinca i zajednicu. Teške emocije važno je njegovati, kako bi one bile podloga dijalogu i pomoć pri ozdravljenju od raznih trauma", rekla je Cukrov.
"Baštinu treba artikulirati kako bi ona postala memorija a muzej je taj koji komunicira univerzalne humanističke vrijednosti – poštovanje ljudskih prva, jednakost i solidarnost, slobodu od diskriminacije i odbacivanje od svakog oblika ekstremizma i totalitarizma. Uloga je muzeja uspostaviti ravnotežu između emocija svojih posjetitelja i svoje dogovornosti za podučavanje o ljudskoj patnji", poručila je.
U Hrvatskoj se u tome smislu može razlikovati dvije vrste baštine koje se provlače kroz sve ovogodišnje programe, rekla je, a to su "teška" baština i sporna baština.
Događanja će se u muzejima održavati cijeli tjedan, u okviru kojega su obuhvaćeni i Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja, i Europska noć muzeja, 21. svibnja.
Uz izložbe i veliki broj radionica na temu, koju je tradicionalno odabrao Međunarodni savjet muzeja (ICOM) sa sjedištem u Parizu, hrvatski muzeji organizirali su predavanja i stručna vodstva na mjestima sjećanja s namjerom komunikacije "teške baštine" – povijesnih, socijalnih i ekoloških tema koje trebaju postati podloga dijalogu, potaknuti na suočavanje s neugodnim aspektima povijesti i ozdravljenje društva od kolektivnih trauma te ohrabriti mlade ljude da postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima kako se ideološki motivirani zločini i kršenja ljudskih prava ne bi ponovili.
Zanimljivi programi posvećeni sjećanju na osobne i kolektivne traume
Mirjana Paušak iz Muzeja Valpovštine najavila je izložbu "Zatvoreni krug – povijest jedne nacionalizacije", o postupcima oduzimanja i vraćanja imovine kao posljedici odnosa prema pojedincima u nedemokratskim političkim sustavima. Izložba kroz sudbinu obitelji Putterer govori o teškoj sudbini njemačke manjine na našim prostorima neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata – upravo je u Valpovu 1945./46. bio najveći logor za pripadnike njemačke manjine na prostoru Hrvatske.
Tiflološki muzej u Zagrebu pripremio je izložbu "Obilježje invaliditeta kao predmeta traume – (NE)vidljive oznake", koja skreće pozornost na diskriminaciju osoba s invaliditetom i fizičkim poteškoćama kroz povijest. Posjetitelji će tako, među ostalim, moći razgledati oznake koje su slijepe osobe nosile na rukavu kao javno obilježje svojeg invaliditeta.
Vlatka Filipić Maligec iz Muzeja seljačkih buna najavila je izložbu Muzeja "Staro selo" Kumrovec, koji je pozvao građane da na izložbi "Umro je drugo Tito" podijele svoja i obiteljska sjećanja na dan Titove smrti 4. svibnja 1980.
Istaknula je kako to nije izložba o Titu, "nego o jednom trenutku povijesti bivše Jugoslavije koji je ostalo zapamćen kod svih ljudi koji se sjećaju toga vremena". "Ta izložba govori o spornoj povijesti jer smrt Tita svatko prikazuje na svoj način, a ideja je izložbe da posluži kao mogućnost dijaloga", rekla je Filipić Maligec.
Niz "zanimljivih i neobičnih" događanja za Međunarodni dan muzeja pripremio je i Gradski muzej Požega, čija je Maja Žebčević Matić najavila program namijenjen privlačenju građana koji inače ne zalaze u muzeje izlaskom na trg ispred muzeja.
Muzej će izložbom nastojati otkriti i skriveni svijet kontroverznog Požežanina Friedricha Solomona Krausa, potpuno zaboravljenog filologa, etnografa i seksologa, kojega je povijest još za njegova života u 19. stoljeću svjesno i odrješito bacila u ropotarnicu, kazala je Žebčević Matić.
Tea Perinčić iz Pomorskog i povijesnog muzeja hrvatskog primorja Rijeka najavila je izložbu fotografija zbirke "Lipa pamti" u istarskom selu Lipa, čiju cjelokupnu poslijeratnu povijest obilježava stradanje u nacističkom ubilačkom pohodu 30. travnja 1944. 269 stanovnika sela, među kojima je bio velik broj djece, od kojih je najmlađe imao tek sedam mjeseci.
Muzej Moslavine bavit će se pak stradavanjima Židova u drugom svjetskom ratu i Jasenovcu. Mnogi Židovi stradavali su upravo na području Kutine, no ideja ravnateljice Jasmine Uroda Kutlić, kako je rekla, bilo je prikazati da je bilo i pozitivnih priča, akcija spašavanja, na koje je također htjela skrenuti pozornost.
Svake godine u sklopu Međunarodnog dana muzeja provodi se edukativna muzejska akcija namijenjena djeci i mladima, kojoj je ove godine tema "Tajne".
Ukupno je 55 institucija sudionika akcije a njezin je nositelj ove godine Hrvatski školski muzej u Zagrebu. Ivana Dumbović iz muzeja istaknula je kako je akcija već u tijeku, traje do 18. svibnja, a djeca kroz nju imaju priliku učiti o, primjerice, tajnama stećaka, umjetnosti, konceptualnosti, o tome kako nastaju žive slikovnice, o coprnicama u Zagrebu itd.
Autor ovogodišnjeg vizualnog identiteta je dizajner Boris Ljubičić, koji je na temu manifestacije odgovorio plakatom s pitanjem "Why not?" (Zašto ne). Partneri manifestacije su ICOM, Francusko ministarstvo kulture i komunikacija i Europski muzejski forum.
Detaljan program objavljen je na mrežnim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra www.mdc.hr, a ulaz na sva događanja je besplatan.