Obuljen Koržinek je istaknula kako je jedna vizionarska ideja širenja obuhvata onoga čime se Društvo prijatelja dubrovačke starine bavi i na okolna područja Dubrovnika, zapravo u punini dala priznanje svemu onome što je Društvo radilo i radi.
''Kao ministrica kulture moram reći kako se vidi u stvarnosti i realizaciji sve ono o čemu promišljamo – teme održivog razvoja, razvoja, uloge kulture i baštine u lokalnoj zajednici, prepoznavanja vrijednosti baštine u zajednici, poticanje gospodarskog, ali i šireg društvenog razvoja. To sve na takav stručni precizan način, angažirajući uvijek najbolje stručnjake. Veliko mi je zadovoljstvo biti danas ovdje s vama, da možemo otvoriti još jedan prekrasan prostor kulture i naravno, što svi članovi Društva znaju, u Ministarstvu i meni osobno imat ćete potporu i za sve buduće aktivnosti, projekte i vjerujem kako u ime svih nas ovdje mogu na kraju samo reći jedno veliko hvala'', rekla je ministrica.
Društvo skrbi za jedanaest kneževih dvorova, a njegov predsjednik Niko Kapetanić napomenuo je kako je prije nekoliko godina donesena odluka o obnovi svih na kojima su radovi potrebni.
''Moram vas podsjetiti, Dubrovačka Republika dijelila se na jedanaest knežija i kneževi dvorovi su bili u Pridvorju, u Cavtatu, u Slanome, Stonu, Janjini, Lastovu, Mljetu itd. Želimo osim obnove vrijednih spomenika dubrovačke graditeljske baštine obnoviti i nekadašnju dugogodišnju administrativnu podjelu koja je ostavila traga'', rekao je Kapetanić.
Dvor u Slanome, rekao je, prije četiri godine su zatekli u jadnom stanju.
''Sva je unutrašnjost bila prekrivena obilnom vegetacijom, dračom i kupinama, a na istočnoj dvorani rasla je šuma visokih čempresa, dok se veći dio prizemlja počeo koristiti kao odlagalište smeća. Da bi počeli s obnovom, dvor je s nekoliko okolnih čestica prvo trebalo otkupiti od brojnih vlasnika razasutih po svijetu, a uspjeli smo uz veliku pomoć tadašnjeg i sadašnjeg načelnika i na toj pomoći se i ovaj put zahvaljujemo. Od 2014. godine, kad se počelo s izradom projekta, do danas kad je dvor građevinski završen, u obnovu je uloženo oko 15 milijuna kuna'', rekao je.
U Slanom je, od 1399. godine, kada je to mjesto ušlo u sastav Dubrovačke Republike, stolovao knez, a Knežev dvor pregrađen je u 19. stoljeću. Kako navode na stranicama Turističke zajednice Općine Dubrovačko Primorje, specifičnost baš ovog dvora je u tome što je više nalik na utvrđeno gospodarstvo, nego na reprezentativnu stambenu građevinu.