Kusić je naglasio kako će za javnost biti otvorena palača HAZU i njezinih tridesetak znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u Zagrebu, Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima i Zadru.
"I ove godine organiziramo raznovrsne prezentacije, izložbe, promocije, predavanja, radionice i koncerte", rekao je dodavši kako su priređena 133 događanja, od toga 79 u Zagrebu, a 54 u drugim hrvatskim gradovima.
Ova dvodnevna manifestacija održava se šesti put, a za javnost su otvorena vrata Akademijinih jedinica na osam zagrebačkih adresa. U atriju palače posjetitelji će moći svaka dva sata razgledati najvrjedniji eksponat koji se čuva u HAZU – Baščansku ploču, kao i i repliku Škrinje svetog Šimuna, o kojima će govoriti akademik Josip Bratulić. U atriju će se moći razgledati i izložba "HAZU kroz fotografije".
U palači HAZU bit će i predavanja, među kojima i akademika Vladimir Paara o skrivenim genomskim korelacijama čovjek–neandertalac–čimpanza, Marija Šlausa o teškom životu migranata u novoj domovini na primjeru starih Hrvata.
Najavljeno je i predstavljanje knjiga: "U suton kajkavskoga književnog jezika (Povijesnosociolingvistička analiza jezika Ivana Krizmanića)" Bojane Schubert i "Narodna medicina: izvori i istraživanja", koju su uredili akademik Marko Pećine i Stellae Fatović-Ferenčić.
Na programu su i predavanja o jezičnim temama – "Izoglose refleksa jata na tronarječnome karlovačkome području" Marine Marinković, "Korpusna istraživanja frazema i mogućnosti za leksikografiju" Ivane Filipović Petrović i "Ludbreški doprinos hrvatskoj kajkavskoj književnosti" Jele Maresić.
U salonima palače HAZU bit će organizirano čitanje poezije u kojem će sudjelovati akademici Jakša Fiamengo, Dubravka Oraić-Tolić i Luko Paljetak.
Od zanimljivosti iz interijera palače HAZU tu je soba koja je pripadala utemeljitelju Akademije biskupu Josipu Jurju Strossmayeru gdje se čuvaju neke od njegovih osobnih stvari, a zanimljiva je i Akademijina spomen-knjiga, u koju su se upisali mnogi istaknuti Akademijini gosti, među kojima i britanska kraljica Elizabeta II., švedski kralj Carl XVI. Gustaf i kraljica Silvija, danski princ Henrik, te nobelovci Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog i Linus Pauling.
Moći će se razgledati i komadić kamena s Mjeseca koji su 1972. Akademiji darovali američki astronauti iz misije Apollo 15.
U Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU posjetitelji će osim stalnog postava moći razgledati i izložbu Muzejski vremeplov.
U Knjižnici Akademije moći će se razgledati Memorijalna soba nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga uz stručno vodstvo Prelogovih učenika, akademika Vitomira Šunjića, akademika Mladena Žinića i Krunoslava Kovačevića. Ondje će prvi put biti izložena i nedavno otkrivena fotografija dodjele Nobelove nagrade Lavoslavu Ružički.
Priređeno je još nekoliko izložbi: Tragovima Fausta Vrančića, uz edukativnu multimedijsku radionicu, "Izvornici u Digitalnoj zbirci HAZU" uz prigodnu radionicu, izložba restauriranog primjerka najstarijeg zagrebačkog misala "Missale Zagrabiense 1511." te izložba radova Katarine Ferek Petrić "Umijeće ljubavi".
Luka Šešo i Jakša Primorac održat će predavanju o etnografskom radu Antuna Radića, a u Knjižnici HAZU će biti predstavljene knjige "The Nature and Origin of the Cult of Silvanus in the Roman Provinces of Dalmatia and Pannonia"Ljubice Perinić, knjige "Saxa loquuntur. Rimski epitafi iz sjeverozapadne Hrvatske" Branke Migotti, kao i predstavljanje 14. sveska Benešićeva "Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića" urednika akademika Milana Moguša i Anje Nikolić-Hoyt. Zaklada HAZU u svom prostoru u Knjižnici HAZU priređuje izložbu knjiga objavljenih potporom Zaklade.
U Arhivu HAZU moći će se razgledati izložba "Orijentalne zbirke HAZU" na kojoj će biti izložena dva originalna rukopisa iz 16. stoljeća te uvećane fotografije drugih odabranih rukopisa, uz stručno vodstvo voditeljice Orijentalne zbirke Tatjane Paić Vukić.
Odsjek za povijesne znanosti HAZU u svom prostoru priređuje četiri tematske radionice: Hodočašća u Hrvatskoj u srednjem vijeku (dr. sc. Zoran Ladić), Pogled u oporuku Fausta Vrančića: uz 400. obljetnicu smrti (dr. sc. Iva Kurelac), Križarski protuturski ratovi u 15. stoljeću (dr. sc. Goran Budeč) i Dokolica akademske mladeži u Zagrebu krajem 19. stoljeća. (dr. sc. Tihana Luetić).
Osim razgledavanja palače za posjetitelje su priređene izložbe "Povijest Društva hrvatskih književnika 1900.–1971."
U Gliptoteci HAZU moći će se pogledati stalni postav koji sadrži sadrene odljeve antičkih skulptura, stećaka, hrvatske spomeničke plastike od 11. do 14. stoljeća te zbirku djela hrvatskih kipara iz 19. i 20. stoljeća, kao i izložba Boris Bućan: "Što sam vidio jednog popodneva".
Organizirat će se i izložba "Dani stećaka u Gliptoteci HAZU" uz razgled stalnog postava stećaka koji su lani uvršteni na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, kao i radionica na kojoj će se oblikovati stećci i makete nekropola.