Ocjenjujući da hrvatski graditeljski sektor kreće u dobrom smjeru, Žamboki je naglasio da Hrvatska ima priliku iskoristiti sredstva iz europskih fondova za energetsku obnovu zgrada od čak 411 milijuna eura do 2020. godine i da će se Ministarstvo založiti za još više europskih sredstava za te namjene.
Izvijestio je da je kroz program poticane stanogradnje (POS) dosad izgrađeno deset tisuća stanova u 277 građevina te kako bi subvencionirani krediti za mlađe od 45 godina trebali zaustaviti iseljavanje. Subvencije, kako je poznato, mogu koristiti oni koji kupuju stan, ali i kuću, bilo novu ili starije gradnje.
Direktor Odjela za nekretnine i turizam Europske banke za obnovu i razvoj Vlaho Kojaković istaknuo je kako je još od prošle godine na prostoru srednje Europe, prvenstveno zbog mogućnosti iznimno povoljnog financiranja, potražnja za kvalitetnim nekretninama često veća od ponude. Trend je nastavljen i ove godine kada je cijena financiranja izgradnje ostala niska no novost je po njegovim riječima da turizam sve više postaje meta investicijskih fondova.
Kojaković je ukazao i na potrebu suradnje javnog i privatnog sektora pri realizaciji kvalitetnih projekata.
Svoje predizborne programe predstavile su kandidatkinje za gradonačelnicu Zagreba Anka Mrak Taritaš i Sandra Švaljek.
Mrak Taritaš razvojni potencijal Zagreba vidi u trenutno uglavnom neiskorištenim ili loše iskorištenim prostorima poput Zagrebačkog velesajma, tvornice Gredelj, Sveučilišne bolnice, Badela i Zagrepčanke.
Navela je da će se za Zagreb morati donijeti novi prostorni plan kako bi se pokušao, kako je rekla, urediti postojeći nered. Gradski razvoj ne vidi u uništavanju zelenih površina u korist građevina, a kazala je i da je zagrebački sustav prometa zastario. Nedavno preuređenje Britanskog trga istaknula je kao primjer kako se ne smije raditi.
"Moramo kontinuirano pratiti i istraživati stanje u prostoru, imati viziju razvoja prostora, jer ćemo samo uz takvu viziju imati rezultate 2025. ili 2030. godine. Mora se voditi računa o potrebama stanovnika Zagreba. Ako ne znamo što napraviti s prostorom, ostavimo ga za budućnost", rekla je Mrak Taritaš.
Sandra Švaljek je zapuštenost grada opisala primjerom Tratinske, ulice od 600 metara gdje je 40 zapuštenih prostora u vlasništvu grada. U Tratinskoj, kaže, sve izgleda staro, derutno i napušteno, ne funkcionira prometni sustav, a pješaci i biciklisti imaju drugorazrednu važnost.
"Ono što se događa sa Tratinskom vrijedi za cijeli Zagreb, gdje je samo u centru i širem centru čak 900 zapuštenih prostora pod upravljanjem grada. Da grad brine o svojim građanima sve bi izgledalo drugačije", rekla je Švaljek dodavši kako bi glavni grad Hrvatske morao postati moderan grad dobrih prilika gdje se brine o modernoj arhitekturi i okolišu.