Provedba projekta "pametnog grada" znači upotrebu svih inovacija i tehnologija ali, što je najvažnije, otvoreno, javno i transparentno upravljanje gradom tako da su građani uključeni u sve procese, istaknula je Mrak Taritaš na konferenciji za novinare.
Kao najzorniji primjer izdvojila je sinkronizirane semafore, slanje obavijesti vozačima o zagušenim prometnicama, "pametne kante za smeće" sa sustavom dojave kada ih treba odvesti, te senzore koji detektiraju gubitke u vodovodnom sustavu.
"Pametni grad ne znači samo tehnologiju i inovacije, već i korist građana - da dobiju na vrijeme informacije, bolju i jeftiniju uslugu. Pametnim i transparentnim upravljanjem proračunom ostat će više novca za naše sugrađane", istaknula je.
Ustvrdila je kako neće biti potrebna nikakva dodatna proračunska sredstva već samo bolje korištenje postojećih resursa, navodeći primjer tramvaja koji već sada kamerama snimaju promet. "Te snimke treba samo objediniti i pametno upravljati tim informacijama", kaže Mrak Taritaš.
Konzultant na području razvoja pametnih gradova Vedran Kružić iznio je konkretne primjere europskih pametnih gradova u kojima se već primjenjuju takvi modeli, poput Amsterdama, Copenhagena, Stockholma i Helsinkija.
"Gradovi se natječu u privlačenju talenata i investicija, postaju sjecišta virtualnog i fizičkog prostora. Moderni gradovi su najkompleksnije strukture koje je čovječanstvo ikada izmislilo pa upravljanje njima zahtijeva ciljano i kompetentno vodstvo", rekao je Kružić istaknuvši da javne usluge moraju postati personalizirane, a građani sudjelovati u njihovu kreiranju.
Promet je izdvojio kao najkompleksniju točku za pametno upravljanje gradom, u čemu se posebno istaknuo Stockholm koji ima senzore i mjerenja prometnih gužvi, inteligentne semafore i znakove koji usmjeravaju promet ovisno o trenutnoj situaciji.