Tomislav Tomašević iz platforme Zagreb je naš je zajednički kandidat za gradonačelnika, dok su Urša Raukar i Danijela Dolenec kandidatkinje za dogradonačelnice.
Tomašević je izjavio da su u koaliciji progresivne stranke koje se nisu kompromitirale suradnjom s Bandićem ili strankama koje su ga podržavale, kao što su HDZ, SDP, HNS i HSLS. Bandić je nazvao "mađioničarem" jer je uvjerio dio javnosti kako je s malo novca napravio puno za Zagreb, a istina je zapravo obrnuta.
"Posljednji gradonačelnik koji je napravio pravi iskorak za Zagreb je Većeslav Holjevac. Vrijeme je za drugačiju ljevicu koja se temelji na načelima kao što su društvena jednakost, rodna ravnopravnost, ekološka održivost i sl. SDP ne može i ne zna odgovoriti izazovima suvremene ljevice, a mi imamo znanje i borbenost da to učinimo. Zajedno ćemo se boriti da Zagreb bude pravedniji, bolji, otvoreniji i zeleniji grad", poručio je Tomašević.
Rada Borić iz Nove ljevice rekla je da koalicija želi otvoreni grad za sve građane, etničke i seksualne manjine, osobe s invaliditetom. Najavila je rodno ravnopravne liste, ali ne zbog zakona koji to propisuje, nego zato što u Zagrebu živi 50 posto žena koje hoće i koje trebaju jednako doprinositi izgradnji grada.
"Grad treba cijeniti ono što je ugrađeno u njegove temelje, u temelje rada naših roditelja. Često nas napadaju zbog ideologije, no nama je važno da Zagreb koji je nastao na temeljima antifašizma to i njeguje", kazala je.
Darko Stošić iz ORaH-a najavio je da će nastojati riješiti problem otpada, počevši od Jakuševca, organiziranjem odvajanja otpada na kućnom pragu. Bavit će se problemom vodovoda koji propušta oko 50 posto vode, zagađenjem izvora i pročišćivačem vode koji, osim što je trostruko skuplji od klasičnih, proizvodi karcenogeni mulj i time stvara ekološki incident.
Čelnik Radničke fronte Mate Kapović obećao je da će se držati slogana "Zagreb u kojem svi odlučujemo", pa kada se bude trebalo nešto graditi u gradu ili pojedinom kvartu, o tome će informirati i za mišljenje pitati građane. Trebalo bi razmotriti i uvođenje participativnog proračuna u kojem bi o 15 posto sredstava odlučivali građani.