Udruge Domino i Kurziv organizirale su izložbu u okviru obilježavanja dvadeset godina GONG-a, kao dio projekta "Otpor, pokret, promjena: fragmenti aktivističkih i umjetničkih praksi u regiji od 1980-ih naovamo", u čijem su fokusu područja mirovnog aktivizma, ljudskih prava, javna dobra i zaštita okoliša, politički sustav, demokratizacija i antikorupcija te sinergija aktivizma i umjetnosti u postizanju zajedničkih ciljeva.
Prema izboru umjetničkog direktora Zvonimira Dobrovića na izložbi su predstavljeni performansi koji su imali jasnu političku, aktivističku i umjetničku komponentu, a umjetnici su za potrebe nadilazili vlastite estetike i osobne prostore umjetničkog izražavanja kako bi njihovi radovi bili što šireg javnog dosega, navode iz udruge Domino.
Posjetitelji će se imati priliku podsjetiti na performanse koji su svojevremeno bili primijećeni u javnom prostoru - "Šetnja kao lady Godiva" Vlaste Delimar, "KroaTisch - EU Freundschaft" Željka Zorice Šiša, što je tvz. alternativni ulazak Hrvatske u Europsku uniju i "Volim Zagreb" Slavena Tolja koji parafrazira proslavljeni performans Toma Gotovca iz 1981. godine.
Uvrštene su i akcije protiv refašizacije društva na koju je još prije pretprošlih parlamentarnih izbora upućivala Ina Sladić s izvedbom "Zeka i potočića", podsjeća se i na akciju "Crno sunce" inicijative Kulturnjaci 2016 te seriju performansa Brune Isakovića "O lijepa, o draga, o slatka slobodo", koji su bili reakcija na poteze bivšeg ministra kulture, dr. Zlatka Hasanbegovića.
Prikazani su i radovi tematski vezani uz pojedine društvene trenutke - "Duchampovi svjedoci" Milijane Babić, koji po uzoru na manire Jehovinih svjedoka propovijedaju suvremenu umjetnost i "Superrevolucija" Marko Markoviće, koji je u javnom prostoru režirao sakupljanje plastičnih boca za reciklažu.
Radovi Selme Banić "Hrvatska narodna predaja" i Kate Mijatović "Djevojački zbor Dubrovnik" okupile su u Zagrebu i Dubrovniku određeni broj ljudi koji su svojom šutnjom ili u slučaju "Zbora" vikom odlučile probuditi uspavane i inertne gradove.
Na izložbi je predstavljen i rad Ante Kuštre koji je osmosatnim javnim čitanjem "Kulturne strategije grada Splita" ukazao na njezine manjkavosti.
U kronološkom skladu s aktualnim događanjima kao posljednji rad predstavljen je tekst "Deklaracija o zajedničkom jeziku, nastao ove godine od strane organizacija i pojedinca uključenih u projekt "Jezici i nacionalizmi".
Izložbom, koja će se postaviti tijekom godine i u Rijeci, nastoji se napraviti uži presjek radova umjetnika, te time istovremeno podsjetiti na važnost društveno angažiranih umjetničkih akcija, ali i nove generacije upoznati sa zbivanjima koja su obilježila protekli period razvoja političkog performansa u Hrvatskoj, ističu organizatori.