Hrvatski zastupnici u EPP-u pisali europskim čelnicima da omekšaju režim prelaska granica

"Mi, hrvatski europarlamentarci iz Europske pučke stranke danas upućujemo pismo predsjedniku Komisije Jean-Claude Junckeru, Europskog vijeća Donaldu Tusku, visokoj predstavnici EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini, povjereniku za unutarnje poslove Dimitrisu Avramopoulosu, u kojem tražimo razumijevanje s obzirom da u uredbi već postoji mekši alat, to jest ciljani, a na sustavni pregledi svih putnika. Želimo da se omekša situacija na granicama između Hrvatske i Slovenije i Hrvatske i Mađarske", izjavila je zastupnica Dubravka Šuica.
U zastupničkom klubu EPP-a iz Hrvatske su Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Željana Zovko, Ivica Tolić i Marijana Petir.
Šuica je istaknula da na olakšavanju situacije na granicama intenzivno radi predsjednik vlade Andrej Plenković, koji je u stalnom kontaktu sa slovenskim kolegom i ostalim zemljama te Europskom komisijom.
Šuica je rekla da je to pitanje od iznimne važnosti, pogotovo zbog hrvatskog turizma, koji čini 18 posto hrvatskog BDP-a.
Ona je izrazila uvjerenje da Hrvatska neće morati dugo čekati na ulazak u schengenski prostor, da će ući sama, to jest da neće morati čekati Bugarsku i Rumunjsku.
Uredba o sustavnoj kontroli svih putnika na vanjskim granicama shengenskog prostora i vanjskim granicama EU-a stupila je na snagu u prošli petak. Ona predviđa sustavnu provjeru u relevantnim bazama podataka svih putnika, uključujući i državljane članica EU-a, što dosad nije bio slučaj. 
Uredba je donesena kako bi se povećala sigurnost jer je uočeno da se teroristi, državljani EU-a, mogu slobodno kretati unutar schengenskog prostora te ulaziti i izlaziti iz njega bez ikakvih kontrola.
Provedba te uredbe dovela je do golemih zastoja na hrvatsko-slovenskoj granici, stoga su već u subotu navečer Hrvatska i Slovenija iskoristile mogućnost koja postoji u samoj uredbi, a koja dopušta derogaciju sustavnih i uvođenje ciljanih kontrola putnika u situacijama kada dođe do znatnog poremećaja u prelasku granice. Prema uredbi, zemlje članice same odlučuju kada će uvesti ciljane kontrole, ali uz uvjet da se izvrši procjena rizika, to jest mora se analizirati hoće li takvi ciljani pregledi smanjiti razinu sigurnosti. Zemalja članica dužna je procjenu rizika poslati Komisiji, koja može izraziti zabrinutost u vezi s tom procjenom, a od zemlje članice se očekuje da uzme u obzir tu zabrinutost.
Europska komisija s tim u vezi u srijedu organizira sastanaka na razini stručnjaka iz zemalja članica na kojem će se razgovarati o poteškoćama i njihovu rješavanju u provedbi te uredbe. Postoji niz pitanja koja se nameću, a na koja zasad nema odgovora, pogotovo vezano uz procjenu rizika. U Komisiji na sva pitanja u vezi s tim odgovoraju da će to biti tema sastanka stručnjaka.