“Vrlo sam zadovoljan odlukom Europske komisije. Mada je takva odluka očekivana trebalo je dosta vremena i upornosti da bi se dokazala istina. Za ovaj su uspjeh najzaslužniji istarski vinari. Oni nisu odustali od proizvodnje vina pod nazivom teran i to je najjači argument. Teran se stoljećima proizvodio u Istri i nadam se da će se još stoljećima proizvoditi. Još jednom pozivam kolege iz Slovenije da zajednički promoviramo teran, te da teran bude vino prijateljstva, a ne vino razdora među nama”, ocjenjuje Jakovčić (IDS/ALDE), priopćio je ured zastupnika .
„Sretan sam što smo uspjeli i što sam bio optimist s razlogom. Čestitam vrijednim i upornim proizvođačima terana. Podršku teranu kao autohtonom hrvatskom proizvodu čije je geografsko porijeklo neupitno, a proizvodnja rezultat višestoljetne tradicije, dao sam kao zastupnik u Europskom parlamentu još u kolovozu 2013. godine! Tada sam Europskoj komisiji ukazao na neopravdanost slovenskog osporavanja njegove izvornosti“, ocjenjuje Picula (SDP/S&D), navodi se u priopćenju ureda zastupnika
Kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju, hrvatski su se vinari, osim s konkurencijom, suočili i s velikim problemom zaštite izvornosti i regionalnog porijekla. Spor oko terana nastao je iako ga Slovenci proizvode od grožđa sorte refošk, dok ga u Istri prave od grožđa sorte teran.
„Hrvatska je poznata po svojim vinima, a teran je bez svake sumnje najrasprostranjenija istarska crna sorta, ali to nije dovoljno za zaštitu njegove izvornosti“, ističe Picula. "Iako je ovo bila situacija u kojoj je teran bilo lako enološki braniti, pogledajte koliko je proces potrajao. Politički pritisak bio je ključan da Hrvatska dobije zasluženo priznanje“, napominje Picula.
Europska je komisija objavila nacrt delegiranog akta kojim se hrvatskim vinarima u Istri omogućava iznimka u korištenju imena teran kao vinske sorte unatoč prosvjedima Slovenije koja je svoj tzv. kraški teran zaštitila oznakom zemljopisnog podrijetla 2004. godine. Na naljepnicama i oznakama Hrvatska Istra - teran oba će dijela naziva za hrvatsko vino što ga je predložila Europska komisija morati biti u istom vidnom polju, s time da će riječ 'teran' biti ispisana manjim slovima nego prvi dio naziva (Hrvatska Istra). Nacrt delegiranog akta objavljen je na portalu Europske komisije za bolje zakonodavstvo s datumom 17. ožujka.
Nakon objave na portalu za bolje zakonodavstvo, zainteresirane strane imaju mjesec dana za evenualne primjedbe. Nakon toga, Komisija pisanom procedurom prihvaća akt. Pisani postupak obično traje oko dva tjedna, koliko se ostavlja povjerenicima da se izjasne o tome pitanju, a izostanak izjašnjavanja tumači se kao pristanak.
Nakon što to prođe Europsku komisiju, počinje teći dvomjesečni rok unutar kojega Vijeća EU-a ili Europski parlament mogu pokušati zaustaviti odluku ako osiguraju kvalificiranu većinu, što je u ovom slučaju skoro neizvedivo. U Vijeću bi trebalo za to osigurati potporu 72 posto država članica, koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a, a u Parlamentu bi bila potrebna apsolutna većina.
"Kada izađe akt, kada ga Komisija objavi, na to mogu reagirati Vijeće i Parlament. Pretpostavljam da osim Slovenije u Vijeću neće nitko posebno reagirati. Prema tome, ne postoji realna mogućnost da Vijeće blokira taj akt. U Parlamentu postoji mogućnost, međutim, prema svim mojim saznanjima, ogromna većina zastupnika će podržati akt ako dođe do glasanja“, objasnio je Jakovčić u izjavi za Hinu i dodao da cijeli postupak treba završiti do kraja lipnja ove godine.