Razvitak i ranjivost mozga prije rođenja i tijekom prvih godina života ključne su teme u medicini, kognitivnim znanostima i sustavu odgoja i obrazovanje. Znanstvenici se pitaju kako se odnosom genetski ustrojenih neuronskih mreža i okoline razvijaju složene umne funkcije koje nas čine ljudima, od svijesti o sebi i drugima do naprednih kognitivnih sposobnosti i govorne komunikacije i jezika.
Na ovogodišnjem "Tjednu mozga" teme će se pokušati obraditi interdisciplinarno i integrirano, od molekularne do sistemske razine, od organizacije mozga do socijalnih interakcija, a upoznavanje javnosti obuhvaća sve uzraste i razine školske spreme, od rane školske dobi do sveučilišta.
Također je najavljen simpozij "Izazovi istraživanja mozga: prve tri i prvih trideset godina života /15. znanstveni skup o poremećajima mozga", koji će se održati 16. ožujka u Preporodnoj dvorani HAZU-a u Zagrebu.
Najistaknutije organizacije koje se kod nas bave mozgom su HIIM na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i HDN. Na HIIM-u se koordinira i Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost. Stručne udruge iz područja temeljnih i kliničkih neuroznanosti osnovale su 2012. godine i Hrvatsko vijeće za mozak.
Pored istraživačkih i medicinskih razloga organizatore potiče sve veće zanimanje društva za znanje o mozgu, posebno za najveće izazove, a to su odnos mozga i uma, te pitanje genetske i evolucijske osnove govora, svijesti o samom sebi i razumijevanje mišljenja drugih.
Rezultati znanstvenika sa Sveučilišta Yale govore da je 80 posto ukupnog ljudskog genoma povezano s ustrojstvom, funkcijom i razvitkom mozga. Oko 30 posto genoma je specifično za živčani sustav i među tim genima se krije moguća biološka šifra ljudskih kognitivnih funkcija.
Istraživanje mozga čini 16 posto sveukupne znanstvene produkcije u svijetu, a u njemu sudjeluje 1,73 milijuna aktivnih istraživača koji su publicirali gotovo nevjerojatnih 1,79 milijuna znanstvenih radova u 5 godina.