"Vlada, naravno, mora prihvatiti odluku Ustavnoga suda i u roku dvije godine napravit ćemo novi zakon, a žurno ćemo krenuti u pripremu i široku raspravu o novome zakonu. Vlada će sigurno razmišljati i držati se čuvanja prava na život. Pravo na život počinje činom začeća, a s druge strane ćemo čuvati i pravo žene na odabir", rekao je Kujundžić novinarima u Banskim dvorima.
Ustavni sud je odbacio prijedlog udruge koja je prije 26 godina tražila da se postojeći zakon koji regulira pravo na pobačaj proglasi neustavnim, zatraživši istovremeno od Hrvatskog sabora da u roku dvije godine donese novi zakon koji regulira ovo osjetljivo pitanje. Zakonodavac u ovom zakonu mora odrediti edukativne i preventivne mjere "tako da prekid trudnoće bude izuzetak", stoji u sažetku odluke Ustavnog suda.
Kujunžić je najavio da će Vlada kod svih mjera koje sugerira Ustavni sud i koje će sugerirati oni koji će sudjelovati u raspravi polaziti od toga da pokuša učiniti sve kako bi se očuvao život "ne zabranom nego pozitivnim mjerama, da se što manje žena odluči na prekid trudnoće".
"Počevši od podzakonskih, edukativnih i nadasve socijalno-materijalnih mjera, čime bismo pokušali spasiti svaki život, odnosno dati svakoj ženi šansu da se ne treba bojati hoće li njeno dijete imati mlijeko, pelene, jaslice, vrtić i školu", dodaje ministar zdravstva.
Na upit hoće li novi zakon ići u smjeru smanjenja prava i mogućnosti žena na pobačaj samo u određenim slučajevima (opasnost po njezin život, silovanje), ministar odgovara kako zabrane nikada u povijesti čovječanstva nisu riješile problem.
"Kada bi zabrana donijela rješenje da više neće biti pobačaja, ovaj bi tren hrvatska Vlada to napravila. Međutim, bojimo se da pobačaj nećemo smanjiti, a samo bismo napravili štetu. Ali ćemo razgovarati sa svima i uvažavati", kazao je i potvrdio da Vlada ne razmišlja o restriktivnim modelima kao što je, primjerice, u Poljskoj.
Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2015. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 8362 pobačaja, od čega na zahtjev oko 3000, što je najmanje od 1990. godine. Kroz cijelo to razdoblje Hrvatska bilježi i pad broja žena fertilne dobi i broj novorođene djece.
Najviše pobačaja zabilježeno je 1990. godine (55.000) da bi 1995. taj broj pao na 20.000 i nastavio opadati svake iduće godine, da bi od 2013. ukupna broj pobačaja bio ispod 10.000.