"Moramo pronaći načine da bolje uvažimo različite stupnjeve ambicija država članica kako bi Europa mogla bolje odgovoriti na očekivanja svih europskih građana", istaknuli su njihovi ministri vanjskih poslova u zajedničkoj izjavi objavljenoj u srijedu, kako prenosi EUobserver.
Sigmar Gabriel i Jean-Marc Ayrault istaknuli su da to treba učiniti "tako da se ne dovodi u pitanje sve što je postignuto."
Izjavu se može protumačiti kao poruku državama članicama s "manjim ambicijama" da neće izgubiti pogodnosti članstva u EU-u, ali i kao upozorenje onima koje žele da im europske institucije vrate neke ovlasti.
EU se "temelji na zajedničkim vrijednostima, solidarnosti i vladavini prava", poručili su ministri, aludirajući na pitanje koje izaziva velike podjele između jezgre EU-a i nekih drugih članica poput Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka).
Zemlje Višegradske skupine odbijaju prihvatiti tražitelje azila i migrante unatoč tome što EU od njih očekuje solidarnost.
Mađarski premijer Viktor Orban zauzima se za "iliberalnu demokraciju", a nova poljska vlada nalazi se pod europskim monitoringom zbog ograničavanja ovlasti ustavnog suda.
Europski čelnici okupit će se 25. ožujka na summitu u Rimu u povodu obilježavanja 60. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora. Tada bi trebali usvojiti zajedničku deklaraciju u kojoj će iznijeti svoju viziju EU-a nakon Brexita.
Ministri vanjskih poslova Njemačke i Francuske zauzimaju se u svojoj izjavi za Europu s više brzina kao što su već kazali njihovi čelnici Angela Merkel i Francois Hollande i to ukazuje da bi u tom smjeru mogla ići i Rimska deklaracija.
Malteški premijer Joseph Muscat, čija zemlja trenutačno predsjeda EU-om, također je u ponedjeljak kazao da EU treba "nastaviti dalje kao Europa s više brzina".
Njemačkoj i Francuskoj "jako je stalo do uspjeha tog procesa", poručili su Gabriel i Ayrault.
Pet scenarija
Ministri su reagirali na Bijelu knjigu o budućnosti Europe koju je u srijedu u Europskom parlamentu u Bruxellesu predstavio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Juncker je iznio pet mogućih scenarija za EU nakon odlaska Velike Britanije 2019. - zadržati status quo; EU samo kao jedinstveno tržište; Europa s više brzina; EU s manje ovlasti, ali efikasnija; EU koja će u više područja raditi zajedno.
Nije se izjasnio koji od tih pet scenarija on osobno preferira, osim što je rekao da se EU ne može svesti samo na jedinstveno tržište.
"Ne želim reći koji scenarij apsolutno preferiram, iako ću vam reći da Europa ne može biti svedena na zonu slobodne trgovine", rekao je.
No sudeći po dosadašnjem Junckerovu političkom djelovanju i po onome što je, manje više između redaka, rekao u svom govoru, za njega su najprihvatljiviji scenariji Europa s više brzina i EU koja će u više područja raditi zajedno, to jest federalistički pristup.
"Ovo više nije vrijeme u kojem možemo zamisliti da svi zajedno radimo istu stvar. Ne bi li trebalo biti tako da oni koji žele ubrzano ići naprijed mogu to učiniti a da ne uznemiravaju druge, tako da stvore strukturiraniji okvir koji je otvoren svima?", rekao je prije nekoliko dana Juncker.
Juncker bi u svom govoru o stanju Unije 2017. u rujnu pred Europskim parlamentom trebao rezimirati raspravu i razmišljanja država članica o tom pitanju, a na summitu u prosincu trebali bi se formulirati prvi zaključci. U praksi bi to trebalo zaživjeti do 2025. godine.
EU na taj način želi pokazati da se neće baviti jedino Brexitom i da je britanski utjecaj na europski projekt već stvar prošlosti.
Izlazak Velike Britanije ne može i ne smije zaustaviti EU da nastavi zajedno dalje, poručio je Juncker.
"Europa je puno više od jedinstvenog tržišta", istaknuli su i Gabriel i Ayrault.