Riječ je o europskom projektu koji obuhvaća devet mikroregija u četiri partnerske zemlje, Großklein i Strettweg u Austriji, Jalžabet i Kaptol u Hrvatskoj, Poštela i DolenjskeToplice u Sloveniji, te Százhalombatta, Süttő i Sopron u Mađarskoj. Glavna projektna inovacija leži u metodološkom pomaku koji će se temeljiti na partnerskom istraživanju pretpovijesnih krajolika s ciljem novog pristupa arheološkim lokalitetima kao "turističkim proizvodima budućnosti".
Ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelčić istaknuo je kako je to jedan veliki i važan projekt "posvećen pretpovijesti, željeznom dobu, no to nije projekt koji gleda prema prošlosti već je to projekt širom uperenog pogleda prema sadašnjosti i budućnosti naše baštine".
"Osnovna misao toga projekta je da su arheologija i turizam prirodni partneri. Na početku smo jednog dugog puta koji će sasvim sigurno biti zahtjevan, no svi smo čvrsto uvjereni da će rezultati daleko nadmašiti očekivanja", poručio je na predstavljanju u Arheološkom muzeju.
Projekt se provodi u sklopu programa Europske unije "Interreg Program transnacionalne suradnje Dunav 2014.-2020." i djelomično je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Vrijeme provedbe projekta je od 1. siječnja ove, do konca lipnja 2019. godine, a njegova je ukupna vrijednost 2,552 milijuna eura, od čega je udjel sufinanciranja EU 85 posto, odnosno, oko 2,169 milijuna eura.
U projektu sudjeluje deset projektnih partnera te devet strateških pridruženih partnera iz pet zemalja – Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Slovačke. Kao projektni partneri iz Hrvatske na projektu sudjeluju Arheološki muzej u Zagrebu s pridruženim strateškim partnerom Centrom za prapovijesna istraživanja, te Institut za arheologiju sa svojim pridruženim strateškim partnerima, Ministarstvom kulture RH i Turističkom zajednicom Varaždinske županije.
Ravnatelj Instituta za arheologiju Marko Dizdar istaknuo je kako su ciljevi projekta dio dugoročnih strateških ciljeva toga Instituta, a to je u prvome redu aktivno sudjelovanje u oblikovanju politika zaštite i prezentacije kulturne baštine, ali i sustavno jačanje vidljivosti arheologije, "izuzetno zanimljive i popularne znanstvene discipline", u široj javnosti.
"Ono na što smo neobično ponosni upravo je sinergija u istraživanju i prezentaciji arheološke baštine. To je jedan izuzetno važan projekt, ne samo za Institut nego i za hrvatsku arheologiju i približavanje svega onoga što mi radimo svima zainteresiranima. Njegov je poseban značaj u tome što su aktivnosti projekta okrenute prema lokalnim zajednicama, a najveće će mu postignuće biti to što će arheologiju učiniti svima dostupnima", rekao je.
Predstavljanju je nazočio i državni tajnik Ministarstva kulture Krešimir Partl koji je napomenuo kako to ministarstvo već godinama financira i podupire razna istraživanja i konzervaciju arheoloških lokaliteta.
"No, taj projekt predstavlja korak više od uobičajene trase vezane uz arheološku baštinu, jer je usmjeren i na strateško pozicioniranje arheologije te će pridonijeti spoznajama o tome na koji način najbolje iskoristiti i prezentirati blago koje imamo pod zemljom", ocijenio je Partl.
Financijski dio je samo jedan njegov segment, napomenuo je: tu je i pitanje pravne zaštite lokaliteta i sustavne brige naših konzervatora za lokalitete. Posebno se osvrnuo na lokalitet Jalžabet "koji je početak jedne jako zanimljive priče koji bi se jako dobro mogao prezentirati u turističke svrhe".
Veljko Mihalić iz Gradskog ureda za kulturu obrazovanje i šport Grada Zagreba istaknuo je kako uloga muzeja danas nadilazi funkciju "pukog" čuvara kulturne baštine: "Muzeji imaju ulogu u društvenom i inom razvoju zajednice kao mjesta edukacije, ali i zabave, koja, kao neizostavni dionici kulturnog turizma, postaju prava gospodarska snaga a ne trošak društva", poručio je.
Popularizacija i približavanje arheologije široj javnosti
U središtu projekta "Iron-Age-Danube" nalaze se kulturni krajolici starijeg željeznog doba koje obilježavaju visinska utvrđena naselja te groblja pod tumulima nastala između 9. i 4. stoljeća prije Krista. Impozantni, iako fragilni te djelomično skriveni u prostoru, prapovijesni krajolici obuhvaćeni tim projektom ostaju nedovoljno integrirani u regionalnu kulturno-turističku ponudu.
Tijekom provedbe projektnih aktivnosti pozornost Arheološkog muzeja u Zagrebu i Centra za prapovijesnu arheologiju bit će usmjeren na prostor Požeške kotline gdje, zbog svojih specifičnih geografskih značajki, ostaju sačuvane i vidljive značajke raznih kulturnih krajolika od prapovijesti do danas. Konkretno, riječ je o lokalitetima Jalžabet i Kaptol.
Muzejska savjetnica Arheološkog muzeja u Zagrebu Jacqueline Balen istaknula je da je u sklopu projekta planiran razvoj novih strategija - strategije za zaštitu arheoloških krajolika i strategije turističke promocije, odnosno, metodoloških alata za zaštitu, prezentaciju i promociju tih lokaliteta.
U tu svrhu organizirat će se i međunarodni kampovi koji će usko povezivati istraživačke dijelove programa sa širokim spektrom javnih događanja.
Osnovni je cilj projekta popularizacija arheologije u široj javnosti, a posebice među djecom, napomenula je Balen, pa je tako predviđen i razvoj novih programa posebno kreiranih za djecu školskog uzrasta, popularnih programa za posjetitelje, stručne suradnike i studente kojima će se predstavljati i popularizirati razdoblje starijeg željeznog doba i arheologija kao znanost, kao i metodološki alati za istraživanje i zaštitu prapovijesnih krajolika.
Nakon istraživanja, sve prikupljene spoznaje bit će objavljene u studijama o krajoliku te će služiti kao temelj pri razvoju aplikacije koja će omogućavati nov način digitalne vizualizacije krajolika.
Kroz četiri planirana programa revitalizacije postojećih infrastruktura zajedno s investicijama manjeg opsega, zainteresirana javnost bit će u mogućnosti doživjeti kulturne krajolike na potpuno nove i inovativne načine, čime će se nastojati osigurati održivost rezultata projekta.
Na taj način, monumentalni prapovijesni krajolici od sakrivenih točaka u pojedinim mikroregijama u pet partnerskih zemalja postaju centri inovativne, multidisciplinarne i primijenjene znanosti, a istovremeno, i atraktivna odredišta kulturno-turističke ponude u prostoru Podunavlja.
Rezultati projekta bit će prezentirani na velikoj konferenciji koja će se održati u svibnju 2019. u Zagrebu, a koja će okupiti više od tisuću sudionika.