"Moramo pogurati agendu rodiljnog i roditeljskog dopusta. Želimo obvezujuće instrumente protiv rodnog nasilja. Želimo vratiti rodnu jednakost na vrh političke agende na razini EU-a“, rekao je izvjestitelj Ernest Urtasun (Zeleni/EFA, Španjolska ), izvijestio je Europski parlament.
U izvješću o kojem su glasali zastupnici spominje se također kako treba stvoriti pravni okvir za bolju ravnotežu profesionalnog i privatnog života, naglašava se negativni utjecaj politike štednje te rezanja izdavanja za zdravstvenu zaštitu.
Iako je Europa predvodnica po pitanju ravnopravnosti spolova i ženskih prava, prema indeksu ravnopravnosti spolova EU tek je na pola puta s prosječnim rezultatom od 52,9.
Stopa zaposlenosti za žene od 64 posto u 2015. najveća je do sada zabilježena, s time da su žene četiri puta više zaposlene na poslovima s djelomičnim radnim vremenom. Žene nose i dvostruku odgovornost jer i dalje obavljaju tri četvrtine poslova u kućanstvu te dvije trećine roditeljskog dopusta.
Žene zarađuju manje nego muškarci i imaju ukupno niže prihode, uključujući mirovine. Unatoč činjenici da su u prosjeku više obrazovane, razlika u plaćama je 16,1 posto. Razlika u mirovinama još je veća - žene primaju 40 posto manje mirovine od muškaraca.
U nacionalnim parlamentima udio žena se ukupno povećao s 21 posto u 2005. do 28 posto u 2016. , a u Europskom parlamentu s 30 na 37 posto.
Hrvatska je prema indeksu ravnopravnosti spolova tek na 39,8 od mogućih 100 bodova. Najveći broj bodova imaju Švedska (74.2), Finska (72.7) i Danska (70.9), a najmanje Rumunjska (33.7), Slovačka (36.5) i Portugal (37.9).
Indeks obuhvaća šest područja; rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje, s vrijednostima od 0 (potpuna neravnopravnost) do 100 (potpuna ravnopravnost).