Čelnici EU-a dali su rok do sredine godine za postizanje sporazuma o reformi propisa o azilu. Masovni priljev migranata izazvao je spor između Njemačke i mediteranskih zemalja s jedne te istočnih članica Poljske i Mađarske s druge strane.
Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere rekao je nakon razgovora s europskim kolegama ovoga tjedna da se razmatraju tri sustava - jedan za niski, drugi za visoki i treći za vrlo veliki priljev migranata.
Osnovna stvar je da bi se i dalje primjenjivala postojeća pravila, uključujući ključnu odredba da se tražiteljem azila mora baviti prva članica Unije u koju je ušao. EU bi također imao na raspolaganju niz drugih mehanizama, od relokacije tražitelja azila u druge članice do pomoći u gotovini i opremi ili pružanja stručne pomoći.
"To bi trebali svi prihvatiti. Ne može jedna zemlja članica prihvatiti jednu, a odbiti drugu stvar", rekao je Carmelo Abela, ministar unutrnjih poslova Malte trenutne predsjedateljice EU-om.
Oko 1,5 milijuna izbjeglica i migranata stiglo je u Europu 2015. i 2016., najprije u najugroženije Grčku i Italiju da bi potom krenuli prema bogatijom Njemačkoj, Austriji i Švedskoj.
Te su države pozvale ostale članice da prime dio tražitelja azila, no Poljska i Mađarska to ne žele i nude druge oblike pomoći.
Njemačka je zaprijetila da će umjesto konsenzusa tražiti većinsko odlučivanje o reformi, čime bi se prevladale mađarske i poljske primjedbe.
Kancelarka Angela Merkel idućeg će mjeseca posjetiti Varšavu kako bi je nagovorila na plan.