Kako je tom prigodom istaknuo zamjenik šibenskog gradonačelnika Danijel Mileta, Faust Vrančić zasigurno je jedan od najpoznatijih Šibenčana iz vremena renesanse koji je svojim izumima te radom na polju jezikoslovlja i povijesti ostavio trag na svjetskoj razini. Spomen - ploča koju je Grad dao izraditi i postaviti, nastavio je Mileta, podsjetnik je da je Faust živio upravo u Šibenika te da ga ispred svih epiteta krasi onaj da je Šibenčanin.
Vrančić je rođen 1551. godine u Šibeniku, a umro je 1617. godine u Mlecima, dok je njegovo tijelo pokopano u crkvi sv. Marije od Milosti na otoku Prviću, gdje je bio obiteljski ljetnikovac Vrančićevih.
Obrazovao se u Požunu, kod strica Antuna Vrančića, potom je u Padovi studirao filozofiju i pravo. Od njegovih brojnih djela najznačajniji su: 'Rječnik pet najodličnijih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga' tiskan 1595.; potom „ Machinae novae“- 'Novi strojevi Fausta Vrančića', knjiga tiskana 1595.g., s crtežima vlastitih i tuđih izuma koje prate i opis samih izuma, ' Život nekoliko izabranih divic', itd.
Zadnjih desetljeća Faust Vrančić postaje sve više predmet istraživanja. Medaljon s njegovim likom ugrađen je na rektorski lanac Sveučilišta u Zagrebu 1969., dok je 1992. Hrvatski sabor ustanovio i Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić. Godine 1993. postavljeno je Vrančićevo poprsje u Parku skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike u Tehničkom muzeju u Zagrebu. U čast ovom velikanu održava se i godišnja manifestacija 'Kreativni dani Fausta Vrančića' u okviru Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću, rekao je Vilijam Lakić, ravnatelj Gradske knjižnice Juraj Šižgorić.
Video zapisom Faustovih dostignuća, koja uključuju i prikaz konstrukcije padobrana 'Homo volans' ( leteći čovjek), Grad Šibenik se prošle godine predstavio i u europskoj prijestolnici Bruxellesu u povodu 950 godina od prvog spomena grada Šibenika.