Prvi stalni postav Srednjovjekovnog odjela AMZ-a od kad je 2002. zatvoren posljednji stalni postav te arheološke muzejske zbirke, predstavio je ravnatelj muzeja Sanjin Mihelić.
Naglasio je kako je riječ o svečanoj i posebnoj prigodi jer završetak stalnog postava Srednjovjekovne zbirke ujedno predstavlja i završetak stalnog postava Arheološkog muzeja koji sada s velikim ponosom može u potpunosti otvoriti svoja vrata posjetiteljima.
"Ovaj početak zapravo označava kraj jednog zaista zahtjevnog i važnog procesa, procesa rada na stalnom postavu Arheološkog muzeja Zagreb. To je bio jedan ogroman i zahtjevan ali i radostan posao, koji je zahtijevao sav naš trud, svu našu energiju i apsolutno nepodijeljenu pažnju", kazao je Mihelić.
Istaknuo je kako to ni u kom slučaju nije posao koji može raditi jedna osoba, već je on isključivo rezultat timskog rada brojnih ljudi koji su na njemu godinama radili.
"To je posao koji mogu raditi ili svi ili nitko a to što se napravilo pokazuje kako to izgleda kad se jedna vrijedna grupa udruži da bi proizvela nešto što se može nazvati osobnom kartom nekog muzeja", poručio je.
Srednjovjekovni odjel Arheološkog muzeja danas čuva oko šest tisuća predmeta predstavljajući arheološku ostavštinu brojnih naroda, plemena i etničkih skupina u razdoblju od 5. do 15./16. stoljeća. Kroz 1.630 predmeta pokriveno je razdoblje od seobe naroda, bizantske vlasti, provale Avara i dolaska Slavena sve do razvijenog i kasnog srednjeg vijeka.
Autor stalnog postava i njegov dugogodišnjih voditelj Željko Demo istaknuo je kako je posljednjih gotovo 15 godina zbirka javnosti bila dostupna tek kroz povremene izložbe.
Iako se uz povremene izložbe iz fundusa kao i iz drugih muzejskih ustanova nastojalo svih proteklih godina prezentirati hrvatska ali i europska srednjovjekovna baština, bogat fundus AMZ-a nije bio dostupan zainteresiranoj javnosti, kazao je.
Stoga je dovršetak radova od iznimnog značaja u smislu prezentacije arheološke baštine i upoznavanja javnosti s predmetima i nalazištima.
Od nastanka prvog sinopsisa 1998. do postava koji se danas može vidjeti na 2. katu muzeja, prešlo se dalek put, napomenuo je Demo, istaknuvši kako je među eksponatima i puno toga što se prikazuje prvi puta, te do sada čak nije niti bio objavljivano.
Postav je podijeljen u pet cjelina, vizualno ga je oblikovao Mario Beusan, a počinje s predmetima koji pripadaju povijesnom razdoblju od otprilike 400. godine pa do kraja 8. stoljeća.
"U sljedećoj prostoriji nalazi se, među ostalim, građa koja se odnosi na Slavene ranoga srednjeg vijeka i ranih slavenskih kneževina, poglavito na sjeveru Hrvatske", napomenuo je Demo.
Posebno mjesto u zbirci, izložen u efektno zatamnjenoj posebnoj sobi, zauzima "jedan od najznamenitijih spomenika ne samo Srednjovjekovne zbirke AMZ-a, nego hrvatske arheološke ali i općenito kulturne baštine" - natpis kneza Branimira iz Gornjeg Muća.
Taj jedinstveni spomenik iznimno je važan, ne samo kao hrvatski, nego i kao općeslavenski epigrafski spomenik, jer je njime posvjedočen povijesni podatak da je 888. g. u Hrvatskoj vladao (vojvoda/knez) Branimir, kazao je Demo.
Posljednja je soba posvećena kasnom srednjem vijeku a sadrži neke od najelitnijih nalaza zbirke. Predmeti su popraćeni opširnim tekstovima i kartama koje olakšavaju njihovo praćenje te brojnim rekonstrukcijama i fotografijama predmeta ili samih nalazišta. Uz tekstove i prateće karte, postav prikazuje i rekonstrukcije predmeta te film o doseljenju Slavena.
Postav je otvorila zamjenica pročelnika zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Mila Jelavić. Pročitala je pismo gradonačelnika Milana Bandića, koji je dan otvorenja stalnog postava AMZ-a proglasio svečanim danom ne samo za taj muzej, već i za grad Zagreb.
"Arheološki muzej u Zagrebu jedna je od perjanica zagrebačke muzejske ali i ukupne kulturne i turističke ponude grada Zagreba, koja čuva i izlaže iznimnu kulturnu baštinu, važnu i značajnu kako za europsku tako i za svjetsku arheologiju a koju će muzej od sada u cijelosti moći predstaviti javnosti", poručio je Bandić u pismu.