Ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross Bošković kazala je kako je sigurnost hrane u Hrvatskoj puno bolja nego što se ponekad može iščitati iz medija, ali da se apsolutna sigurnost ne može jamčiti.
Direktor Euroisnpekt Croatiakontrole Ivo Delonga predlaže objedinjavanje inspekcija hrane životinjskog i biljnog porijekla.
"Inspekcije bi trebale poduzeti više mjera kontrole kvalitete hrane, od sljedivosti do provjere kvalitete zdravstvene ispravnosti. Kada bi inspektori tako postupali, uvjeren sam da bismo jeli kvalitetniju hranu i ne bi se sumnjalo jede li se u Nizozemskoj ili Austriji hrana iste kvalitete kao kod nas", istaknuo je Delonga.
Govoreći o lošem i nepotpunom deklariranju robe bez navedenog sastava proizvoda, on je kazao je kako se događa nevjerojatna stvar da se u domaćim trgovinama prodaje graševina iz Makedonije.
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić upozorio je da Hrvatska ima najnižu cijenu mlijeka od svih država EU-u, pa je u jednom razdoblju cijena litre bila ispod tri kune.
Smatra da takve cijene otvaraju sumnju radi li se doista o mlijeku ili nekom drugom pripravku. Zagovara jaču kontrolu uvoznog mlijeka i mliječnih prerađevina, a zalaže se i za jaču promidžbu domaćih proizvoda.
"U Hrvatsku se svašta uvozi, ne samo iz trećih zemalja nego i iz EU-a. Svinjskog mesa godišnje se iz EU-a uveze 90.000 tona što je više nego što proizvedemo doma. Goveđeg mesa godišnje se uveze između 23 i 24 tisuće tona što je 50 posto domaće proizvodnje, mesa peradi isto oko 23.000 tona, što je četvrtina domaće proizvodnje, o uvozu mlijeka da i ne govorimo. Većina onog što dolazi iz članica EU-a su viškovi i to su u pravilu proizvodi s ekstremno niskom cijenom, a uvoze se i razni surogati poput, recimo, sirnih", rekao je Bobetić.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže da 97 posto hrvatskih proizvođača prodaje prvu klasu mlijeka, no da cijena koju postižu ne pokriva ni osnovne troškove proizvodnje. Zbog jeftinog uvoznog mlijeka prošlih je godina od proizvodnje odustalo 50.000 domaćih proizvođača, kaže Brlošić.
Tvrdi i da se u Hrvatsku uvozi "sve i svašta", a da su ulaskom u EU hrvatski proizvođači dovedeni u neravnopravan položaj.
"Postavlja se pitanje jesu li najjeftiniji proizvodi zdravstveno ispravni? Meso iz uvoza staro godinu dana možda jest ispravno, ali nije kvalitetno kao svježe iz Hrvatske", rekao je Brlošić.
"Ulaskom u EU hrvatski su građani počeli kupovati jeftinu hranu slabije kvalitete dok su istovremeno hrvatski proizvođači propadali", dodao je.
Ukazao je i na gotovo nevjerojatnu mogućnost da netko uveze, recimo, tonu kineskog meda, umiješa kilogram hrvatskog i stavi natpis kako se radi o medu iz Hrvatske.
I predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Hrvoje Gregurić ističe kako se puno više kontrolira domaće nego strano, prečesto previše tretirano, povrće, s tim da mu veći problem predstavlja uvoz povrća iz tzv. trećih zemalja poput Srbije, BiH i Makedonije nego iz zemalja EU-a.
"Zašto primjerice masovno uvozimo papriku iz Srbije u vrijeme dok je kod naših proizvođača ima u obilju, ili krumpir iz BiH", pita se Gregurić koji se zalaže za strože kontrole uvozne hrane koja se po njemu često uvozi samo da se sruše cijene domaćih proizvođača.
Nekoliko je puta ukazao na nesređeno hrvatsko tržište, ali i osiromašenje hrvatskih građana kojima je najvažnije da je roba jeftina. U takvim uvjetima, naveo je, domaći proizvođači spuštaju cijene kako bi se borili s konkurencijom i samo preživljavaju.