U Hrvatskoj puši svaki treći građanin, odnosno 35 posto osoba starijih od 15 godina, a HZZO na liječenje bolesti koje uzrokuje pušenjem, potroši desetinu svog proračuna. Od posljedica pušenja godišnje u Hrvatskoj umre, pak, oko 10.000 osoba.
Zdravi fond bio bi zaseban fond, njegovo bi punjenje ovisilo o količini prodanih kutija cigareta na hrvatskom tržištu, a novac bi se koristio za direktnu zdravstvenu zaštitu, rečeno je na konferenciji za novinare u UPUZ-u.
"Naš prijedlog je da se krene s izmjenom Zakona o zdravstvenom osiguranju te da se umjesto stavke po kojemu 32 posto trošarine, odnosno 1,2 milijarde kuna, koje Ministarstvo financija godišnje treba davati HZZO-u, uvede Zdravi fond, te da se po kutiji cigareta podigne cijena u prvoj godini za tri kune, u druge dvije za po jednu kunu", predsjednik UPUZ-a Dražen Jurković..
Budući da su troškovi za liječenje bolesti uzrokovanih pušenjem u 2015. godini iznosili 1,5 milijardu kuna, prvoj godini bi se prikupila milijarda i 150 milijuna kuna, u drugoj godini sa dodatnim povećanjem od jedne kune 1,5 milijardi kuna, a u trećoj godini, uz još jednu dodatnu kunu, 1,84 milijarde kuna.
Jurković napominje kako Zdravi fond mora biti izdvojen iz Ministarstva financija budući da država i sada prema HZZO-u ne izvršava u cijelosti svoje obveze, iako bi prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju država trebala uplaćivati oko 4 milijarde kuna godišnje za zdravstvenu zaštitu tzv. zaštićenih skupina, a uplaćuje svega oko 2.4 milijarde.
To znači da se svake godine uplati oko 1,5 milijarda kuna manje, koliko trenutno iznose godišnji troškovi liječenja bolesti uzrokovanih pušenjem.
Inicijatori Zdravog fonda ističe kako bi se na taj način rasteretio državni proračun, omogućilo da se novac od trošarina uplaćuje zdravstvenom sustavu u cijelosti i time osiguraju potrebna sredstava za liječenje.
Predsjednik KUZ-a, koja okuplja 84 udruge pacijenata, Ivica Belina istaknuo je kako od neke zloćudne bolesti dnevno u Hrvatskoj umre 38 osoba.
"Procjenjuje se da oko polovice pušača želi prestati s tom navikom, a unatoč poskupljenjima cigareta u proteklih pet godina, broj pušača ne smanjuje se. Zato je potrebno bar dio novaca preusmjeriti te unaprijediti preventivne aktivnosti i programe ranog otkrivanja zloćudnih bolesti, ali i na njihovo pravodobno i adekvatno liječenje jer poznato je da je pušenje glavni rizik za nastanak raka pluća“ rekao je Belina.
Ističe kako je smanjenje broja pušača direktno povezano s poskupljenjem cigareta te stručnjaci procjenjuju da svako poskupljenje cigareta od 10 posto dovodi do smanjenja broja popušenih cigareta za 2,5-5 posto.
KUZ, međutim, osim poskupljenja cigareta, predlaže i poskupljenje drugih proizvoda, poput slatkiša, slatkih i alkoholnih pića i hrane koja sadrži zasićene masne kisele, kako bi se na taj način smanjila njihova dostupnost.
"Glavni čimbenici rizika koji su specifično vezani za pojedine karcinome su pušenje, loša prehrana, manjak vitamina i minerala, konzumacija alkohola, manjak tjelesne aktivnosti, sunčanje, pretilost i infekcije. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj svaki dan 38 građana umre od zloćudnih bolesti, broj alkoholičara je između 200.000 i 240.000 , od kojih se samo oko 3 posto liječi. 48,3 posto uzroka smrti u Hrvatskoj vezano je za bolesti srca i krvožilnog sustava, a čak 11 posto djece je prekomjernom tjelesnom težinom, dok je 5,2 posto pretile djece", napomenuo je Belina.