Giacomettijevu izložbu s tridesetak skulptura, crteža i litografija posuđenih iz francuske Fundacije Maeght, otvorenu krajem rujna, dosad je pogledalo više od 33 tisuće ljudi.
Među skulpturama iz ciklusa "Žene iz Venecije", "tankim ljudima" kojima se taj švicarski kipar i slikar pedesetih godina proslavio diljem svijeta, bio je i njegov najslavniji rad "Čovjek koji hoda", amblematsko remek-djelo koje do danas drži prvo mjesto na ljestvici najskupljih skulptura.
Projekt je specifično osmišljen za hrvatsku publiku, a autorstvo izložbe i izbor djela potpisuje ravnateljica Umjetničkog paviljona, Jasminka Poklečki Stošić.
"Znam da nije pristojno vlastitu izložbu isticati kao primjer najznačajnije izložbe 2016. godine, no da je autor izložbe Alberta Giacomettija bio bilo tko drugi i tada bih tu izložbu istaknula kao najbolju i najvažniju u ovoj godini", rekla je Poklečki Stošić za Hinu.
Ocijenila je izuzetno važnim što su djela jednog od najznačajnijih kipara 20. stoljeća bila u Hrvatskoj - naročito ikonička skulptura 20. stoljeća "Čovjek koji hoda". "Nijedan drugi likovni događaj u Hrvatskoj, u ovoj godini, ne može se mjeriti s izložbom “Portreti sadašnjosti”. To je izložba koja propituje našu sadašnjost, tragične događaje i nas same u toj sadašnjosti", istaknula je.
Uz odličnu posjećenost, još jednim velikim postignućem smatra što ju je posjećivao "nevjerojatno veliki broj mladih ljudi - na izložbu su organizirano autobusima, dolazili i učenici iz Slovenije i Srbije. "To nas veseli i ohrabruje da radimo dobar posao", napomenula je.
Kao jedan od važnijih događaja na kulturnoj sceni izdvaja veliki napredak u segmentu hrvatskog filma i izvrsna hrvatska filmska ostvarenja, ali i veliku posjećenost predstavama zagrebačkom HNK. "Smatram da je povratak publike u HNK u Zagrebu za svaku pohvalu", ustvrdila je Poklečki Stošić.
Giacomettijeva izložba otvorena je do 8. siječnja, a postavljena je u okviru ciklusa "Najveći kipari 20. stoljeća", u okviru kojega su u Umjetničkom paviljonu već bile postavljene izložbe Joana Miroa i Augustea Rodina.
Umjetnički paviljon postavio je u protekloj godini, među ostalim, retrospektivu "Mediteran Ive Dulčića" u povodu stogodišnjice njegova rođenja i izložbu Remek-djela zbirke Hanžeković, koja je predstavila vrijednu zbirku odvjetnika Marijana Hanžekovića.
U sklopu Ciklusa site specific izložbi Umjetničkog paviljona, održala se i izložba "Dalibor Martinis: Request_reply.DM/2077" koja je izložbeni prostor Umjetničkog paviljona pretvorila u jedinstveni audio-vizualni ambijent s projekcijama dvadeset Martinisovih kratkih filmova, koji su nastavak njegovih dijaloga sa samim sobom.
Bila je to i svojevrsna najava njegove nedavno otvorene retrospektive "Data Recovery 1969-2077" u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu, koju umjetnik preferira nazivati svojim arhivom iz kojega je 'izvukao' i svoje dosad nedovoljno prepoznate radove.
Tu izložba ravnateljca MSU-a Snježana Pintarić izdvaja kao jedan od većih projekata tog muzeja, uz "Doručak u štampariji Borisa Bućana, koja je sa 150 plakata iz muzejskog fundusa bila dosad najopsežniji prikaz grafičkog stvaralaštva međunarodno priznatog slikara, grafičara i dizajnera.
Izdvojila je i izložbu "Divlji zapad. Neoavangarda iz Wroclawa", koja je nizom umjetničkih djela, dokumentarnih fotografija, filmova, predmeta i zvučnih zapisa s područja vizualnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma, kazališta, filma, dizajna i svakodnevnog života grada od šezdesetih do danas predstavila dosad nepoznatu, a izuzetno dinamičnu kulturnu povijest Wroclawa, Europske prijestolnice kulture za 2016.
"Dvije velike izložbe kojima smo ove godine predstavili hrvatske umjetnike Borisa Bućana i Dalibora Martinisa pokazale su nam da imamo sjajne umjetnike svjetske razine, a izložba wroclawske avangarde pokazala nam je s druge strane kako malo poznajemo poljsku suvremenu umjetničku scenu i koliko sličnosti povezuje naše kulture", ustvrdila je Pintarić.
Od događaja izvan MSU-a kao vrlo zanimljivu istaknula je izložbu Alberta Giacomettija "koja je drugačijim postavom od uobičajenog otvorila raspravu među kolegama", što smatra dobrim, te izložbu "Put u vječnost" u Galeriji Klovićevi dvori s nizom izvrsnih i upečatljivih artefakata.
Izbor nove ministrice kulture važan događaj za hrvatsku kulturu
Izbor Nine Obuljen Koržinek na mjesto ministrice kulture Pintarić je ocijenila "vrlo važnim i pozitivnim događajem za našu kulturu koja mora mijenjati neke obrasce funkcioniranja i ponašanja te se pojačanim tempom mora uključiti u europske trendove".
"Vjerujem da će se ti procesi ubrzati pod vodstvom nove ministrice kulture i da ćemo svi zajedno promovirati hrvatsku kulturu iznimnih i uzbudljivih vrijednosti", napomenula je.
Promjenu na čelnom mjestu Ministarstva kulture dobrim smatra i ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) Miroslav Gašparović, koji napominje kako to "nije baš samo kulturni događaj već prvenstveno politički s velikim reperkusijama na kulturu".
Izrazio je nadu da će "njezine osobne kvalitete i znanje stabilizirati poziciju kulture i izvući je iz sumanutih ralja različitih pasatističkih ideologijskih prijepora i obračuna".
Od projekata MUO-a istaknuo je izložbu "Pokrenuto oko – talijanska kinetička umjetnost od pedesetih do sedamdesetih." na početku godine koju je posjetilo oko 15 tisuća ljudi, sredinu godine obilježili su "Veličanstveni Vranyczanyjevi" s više od 17 tisuća posjetilaca, a sam kraj "Orašar" koju je samo u prva dva tjedna posjetilo više od 10 tisuća ljudi.
"Muzej za umjetnost i obrt proteklih godina prosječno posjeti oko 100 tisuća posjetilaca, što je bio slučaj i ove godine, pa na kraju možemo biti vrlo zadovoljni s rezultatom ali isto tako i vrlo zadovoljni s rezultatima stručnog i znanstvenog rada Muzeja", ustvrdio je Gašparović.
Podsjetio je i na vrlo zapažene izložbe "Figura i ornament/Barok - Johannes Komersteiner i njegov krug" u Narodnoj galeriji u Ljubljani te "Hrvatski fotograf europski umjetnik" Đure Janekovića u Milanu.
Izložba "Veličanstveni Vranyczanyjevi – umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji", koja se održala od svibnja do kraja kolovoza, dala je cjeloviti prikaz obitelji protagonista i pokretača najuzbudljivijih događaja u hrvatskoj povijesti.
Na izložbi su bili zastupljeni arhitektura, povijest, slikarstvo, fotografija, skulpture, moda i kultura stanovanja, područja koja pokazuju raznovrsnost njihova doprinosa, a u kojima se kao njihove zajedničke osobine ističu "postojano visoka socijalna osjetljivost, patriotizam i ljubav prema umjetnosti".
Izložba prigodno otvorena u blagdansko vrijeme, "Orašar - najljepša božićna bajka" posvećena slavnom baletu Čajkovskog donijela je, uz kolekciju lutaka Orašara i neke od najsjajnijih kostima u kojima je balet izvođen na međunarodnim pozornicama te povijesni pregled izvedbi tog baleta na sceni zagrebačkog HNK.
Gašparović je među izložbama ostalih muzeja iz "vrlo bogatog programa" izdvojio retrospektive Ignjata Joba u Klovićevim dvorima i Dalibora Martinisa u MSU.
Među mnogim značajnim izložbenim projektima predstavljenima ove godine izložbu "Veličanstveni Vranyczanyjevi" u Muzeju za umjetnost i obrt ističe i ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić.
"Na reprezentativnoj izložbi koja je jednu plemićku obitelj predstavila u povijesno - političkom i kulturnom kontekstu, bila je zastupljena i Moderna galerija kroz remek - djela iz svog fundusa, ali i bivstvom u Palači Vranyczany - Dobrinović", napomenula je.
Retrospektive zaslužnih hrvatskih umjetnika obilježile godinu
Iz produkcije Moderne galerije Rauter Plančić je izdvojila slikarsku retrospektivu Dalibora Jelavića, koju je razgledalo više od pet tisuća posjetitelja, što je i najposjećenija izložba u bogatom izložbenom programu te galerije u 2016. godini. "Uz izniman medijski interes, izložba je doživjela i velik broj afirmativnih kritika", istaknula je.
Ta je izložba bila koncipirana kao kritička sinteza koja je s više od stotinu ponajboljih umjetnikovih ostvarenja od sedamdesetih do danas pokazala autorove vrhunske domete i pritom rasvjetljava i valorizira značenje njegova prinosa korpusu novije hrvatske umjetnosti.
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika imalo je izuzetno aktivnu godinu u svim svojim izložbenim prostorima.
Ravnateljica Hrvatskog društva likovnih umjetnika Ivana Andabaka istaknula je retrospektivu akademskog kipara Stjepana Gračana, koji je nedavno primio Nagradu za životno djelo tog društva.
"Retrospektivna izložba akademskog kipara Stjepana Gračana upriličena u Gliptoteci, koja nas je podsjetila na cjelokupan opus tog istaknutog kipara i afirmirala je njegovu poziciju kao jednog od vodećih hrvatskih suvremenih umjetnika čije stvaralaštvo trebamo predstaviti i pozicionirati u inozemnom kontekstu", ustvrdila je Andabaka.
Izdvojila je i Zagrebački salon vizualne umjetnosti na temu "Izazovi humanizmu", nastao prema koncepciji Suzane Marjanić i Marijane Stanić, koji je u mjesec dana privukla oko 1700 posjetitelja.
Po njezinim riječima 51. izdanje salona donijelo je presjek hrvatskog suvremenog likovnog stvaralaštva pod temom od iznimne relevantnosti za današnja zbivanja.
"Pored pomno promišljenog likovnog postava koji je dodatno naglasio surovost izazova humanizma, salon je pratio bogati diskurzivni popratni program", rekla je, dodavši kako je koncepcija i izvedba ovogodišnjeg Zagrebačkog salona bila pohvaljena od medija i struke, čime se naglasila važnost i status te 51-godišnje likovne manifestacije.
Galerija Klovićevi dvori postavila je retrospektivnu izložbu "Vatra Mediterana" slikara Ignjata Joba, jedne od najznačajnijih figura hrvatske moderne umjetnosti.
Osamdeset godina od umjetnikove smrti i devetnaest godina od posljednje retrospektive u Zagrebu izložba se fokusira na ponajbolja djela iz njegova opusa.
Ondje su se održale još dvije važne retrospektive - jednog od najznačajnijih slikara druge polovice 20. stoljeća, Zlatka Price u povodu stote obljetnice njegova rođenja te akademkinje Nives Kavurić Kurtović, "Putovanje zakutcima trajanja (uvijek na zavoju)". Na izložbi, održanoj u proljeće, bio je predstavljen cjelovit umjetnički opus velike umjetnice koja je preminula krajem listopada ove godine.
Među zapaženijim izložbama Klovićevih dvora bila je i "Put u vječnost", s umjetničkim djelima nastalima od kraja 19. stoljeća koja pripadaju korpusu hrvatske moderne i suvremene umjetnosti, a kojima je zajednička okosnica tema smrti i prolaznosti, kao bitnom egzistencijalnom, društvenom, pa i kulturnome sadržaju na više razina.
Na samom kraju godine u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik je otvorena izložba Francisa Bacona, jednog od najistaknutijih umjetnika modernog i suvremenog europskog slikarstva, na kojoj su hrvatskoj javnosti prvi put predstavljeni njegovi crteži pastelom, olovkom i kolažima iz zbirke Cristiana Lovatellija Ravarina.
Noć muzeja ponovno je bila prigoda za brojne građane da besplatno pogledaju aktualne izložbe hrvatskih muzeja i galerija te sudjeluju u prigodnim programima. Ove godine manifestaciju je posjetilo više od 325 tisuća ljudi, u više od stotinu gradova diljem Hrvatske. Sudjelovalo je 216 institucija, a programi su se održavali na više od 250 lokacija.