Na Krčkom mostu ukupne duljine 1309,5 metra, veći od dva betonska luka u vrijeme izgradnje „prešišao“ je do tada najveći luk u Sydneyju za 85 metara.
Taj veliki luk Krčkog mosta, duljine 390 metara, držao je svjetski rekord do 1995. godine, kada ga je za 30 metara „potukao“ most Wanxian preko rijeke Jangce u Kini.
No, Krčki most i danas ima najdulji armirano-betonski luk na svijetu, tvrde Boris Huzjan iz Hrvatskih autocesta i Nina Ostojić iz Autocesta Rijeka Zagreb u članku časopisa Građevinar, posvećenu sanaciji mosta.
Sol opasno nagrizla konstrukciju
Za gradnju mosta koji se tada nosio Titovo ime, prihvaćena je varijanta projektnog biroa Mostogradnja iz Beograda, a za izvođenje radova poslovna udruga Mostogradnja iz Beograda i GP Hidroelektra iz Zagreba.
Za izvrsno rješenje zaslužan je projektant Ilija Stojadinović, ne samo ovog nego i mnogih drugih poznatih mostova, te Stanko Šram, koji je vješto realizirao impozantan projekt, kažu autori.
O nužnosti gradnje mosta govori i podatak da je u prvih 20 godina mostom prešlo 27,2 milijuna vozila, dodaje se.
No, zbog agresivnih morskih utjecaja i određenih propusta prilikom projektiranja i gradnje, tijekom vremena je došlo do oštećenja konstrukcije. Razlog je prodor soli i propadanje zaštitnog sloja i korozije armature, ističe se u tekstu.
Na mostu su izvršeni detaljni pregled i ispitivanja u više navrata: 1986. 1993. i 2001., - posljednja je u nekoliko godina obrađena u sedam knjiga – i nakon svakog pregleda uočene su veće površine koje je potrebno sanirati.
Ispitivanja velikog luka koja su započela 2001., procijenila su da konstrukcija u tom stanju može izdržati još desetak godina s obzirom na stanje projektirane stabilnosti i sigurnosti, kaže se u tekstu.
Osim agresivnog okoliša, problem je što je izveden premali zaštitni sloj, što se propisuje pogreškama u izvođenju, kaže se.
Isplatio se, ali traži stalnu brigu
Sada se periodički obavlja popravak lokalnih mjesta, odnosno mjesta gdje je beton degradirao, gdje je započela korozija i odlamanje zaštitnog sloja betona. Na sve ostale površine stavlja se nanos koji usporava proces moguće započete korozije i negativno djelovanje klorida, kaže se i dodaje da je za „uspješno održavanje i očuvanje temeljnih zahtjeva“ te „iznimno vrijedne građevine, potrebno trajno ulaganje novčanih i drugih sredstava te znanja“.
Kritičari smatraju da je most godinama nedovoljno održavan unatoč tome što je donosio velike prihode. Također, oni se pozivaju na neslužbene podatke, prema kojima je šteta prouzročena zbog navedenih problema „tolika da je sanacija mosta neisplativa“.
Huzjan odgovara u medijima da „pravim, redovnim i kvalitetnim održavanjem most može biti vječan“. U prilog dodaje podatke da je planu investicijskog održavanja od 2014. do 2018. godine za sanaciju i zaštitu betonske konstrukcije planirano ulaganje od 14 milijuna kuna.
Most je apsolutno siguran statički i nikakva opasnost za odvijanje prometa ne postoji, sigurnost je neupitna, kaže Huzjan i dodaje da se na mostu „praktično stalno radi“.
Na kritike lokalnog stanovništva da se investicija mosta već vratila, a da se mostarina i dalje naplaćuje, Huzjan odgovara da se most „ne može izdvajati iz kompletnog prometnog sustava“, te da se stanovnici Krka tim mostom besplatno voze.