U pogledu kulturne suradnje Pule i Širokog Brijega "događa se nešto jako pozitivno. Upravo ćemo na sljedećem sajmu predstaviti naše blago koje imamo a koje se skriva široj javnosti", rekao selektor programa "Hercegovina čita" Emir Imamović Pirke dodavši kako je ta suradnja potvrda da se "događaju jako dobre stvari u kulturi".
Direktorica Sajma Magdalena Vodopija izrazila je zadovoljstvo tim regionalnim programom te što će Sajam knjige u Istri iduće godine ugostiti brojne hercegovačke književnike i kulturne djelatnike.
"Ovogodišnji program'Ljubljana bere' opravdao je sva očekivanja i riječ je o najboljem, najkvalitetnijem i najuspješnijem programu do sada. Veliki je stoga zadatak pred nama kako bi i ovaj program bio na visokoj razini", istaknula je Vodopija dodavši kako "pulska publika dobro percipira ove programe jer su autori iz regije posjetiteljima zanimljivi i zbog činjenice što je to jezik koji publika govori i razumije". Po njenim riječima, program "Hercegovina čita" dogovoren je ljetos u Širokom Brijegu tijekom održavanja "West Hercegowina Festa".
U subotu je u sklopu 22. Sajma knjige u Istri održan i okrugli stol na temu "Istrani protiv Istrijana" na kojemu su gosti bili Miroslav Bertoša, Milan Rakovac i Dario Marušić, a rasprava o identitetu potaknuta je knjigom Sandija Blagonića "Istrijani protiv Istrana". Sudionici skupa iznijeli su razne definicije identiteta, a Bertoša je rekao kako je fraza da je povijest učiteljica života nezavršena, jer mi povijest moramo završiti te da povijest pripada svima.
"Svatko ima svoj pojam identiteta i smatram da ne postoji identitet nego identiteti i mislim da trebamo razumjeti složenost i bogatstvo toga" - kazao je Bertoša. Da je identitet jako složena priča, potvrdio je i Marušić, a Milan Rakovac naglasio je da je važan kontekst i intrepretacija toga konteksta ilustriravši raznim primjerima pitanje identiteta i kako je u raznim situacijama različito shvaćen.
"U Istri tri četvrtine stanovništva su manjine, a istarstvo i istrijanstvo bi mogli biti i neki istrijanity" - rekao je.
Govoreći o identitetu i o glazbi, Dario Marušić je rekao da je čovjek muzikalno biće, da glazba ima svoj jezik, ali da ne postoji, kao što mnogi misle, jedinstveni jezik glazbe jer "svaka glazba ima i svoje jezike, dijalekte, metajezike, i po tome smo različiti, i po recepciji i produkciji".
"Ne bih ja tako mogao primjerice skladati indijsku glazbu jer ne znam njezinu gramatiku, nije to tek tako kada se govori o identitetu i o jeziku glazbe, to je složeniji fenomen" - zaključio je Dario Marušić.