"Ne možemo više objašnjavati europske integracije prošlošću, nego moramo objašnjavati Europsku uniju krozo ono što ona može donijeti u budućnosti", rekao je Juncker u predavanju studenima u Maastrichtu, u povodu 25. obljetnice Maastarichtskog sporazuma.
"Oni koji misle da je došlo vrijeme za razgradnju Europske unije, da je vrijeme da se Europu raskomada, da nas podijeli, potpuno su u krivu. Nećemo postojati kao pojedinačne nacije bez Europske unije", upozorio je Juncker.
Juncker je govorio o postignućima Europske ekonomske i monetarne unije, koja je stvorena u Maastrichtu prije 25 godina, kada je tadašnja Europska zajednica promijenila ime u Europska unija.
Međutim, finacijska kriza 2008. godine iz temelja je prodrmala Europsku uniju i zajedničku valutu, a migrantska kriza, čiji je vrhunac bio prošle godine dodatno je poljuljala najveća postignuća u dosadašnjim integracijama.
Juncker je kao luksemburški ministar finanija sudjelovao na summitu u Maastrichtu 9. prosinca 1991. godine i on je još jedini preostali aktivni političar s toga sastanka. Sporazum iz Maastrichta potpisan je dva mjeseca kasnije, u veljači 1992. godine.
"Trentačno, mi još uvijek predstavljamo znatan dio svjetskog gospodastva - 25 posto svjetskog BDP-a. Za 10 godina, to će biti 15 posto, a za 20 godina nijedna članica EU-a zasebno neće biti dio skupine G7", rekao je Juncker, dodajući da Europa ima veliki demografski problem.
"Na početku stoljeća, Europljani su predstavljali 20 posto svjetskog stanovništva, sada je 5,6,7 posto, a na kraju ovoga stoljeća 4 posto", kaže Juncker.
Ukazao je na činjenicu da se prvi put u povijesti europskih integracija dogodilo da se ne provode zajednički donesne odluke, kao u slučaju raspodjele izbjegličkog tereta po kvotama.
"To je protivno temeljnom načelu EU-a, koji počiva na pravilima", rekao je.
Juncker kaže da je britanska odluka o izlasku iz EU-a pokazala da je vrijeme da se razmisli o Europi dviju brzina, koju bi činile dvije skupine zemalja, jednu one koje žele više integracije, a drugu manje.