Kako je kazala, Zavod je u tih 25 godina prošao puni razvojni put, pri čemu je ostvario blisku suradnju s međunarodnim i europskim institucijama, koje su im pružale i financijsku i stručnu pomoć u razvoju. ''Razvoj Zavoda poklopio se s europskim i međunarodnim razvojem i dinamikom'', rekla je.
Pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja Krešo Zadro, naglasio je važnost zaštite intelektualnog vlasništva za gospodarski razvoj i konkurentnost, kao i potrebu međuresorske suradnje za razvoj i zaštitu intelektualnog vlasništva.
Pritom je istaknuo kako je na Sveučilištu u Zagrebu pokrenut poslijediplomski interdisciplinarni specijalistički studij upravo pod nazivom Intelektualno vlasništvo, a prve godine upisalo ga je 26 studenata.
Okupljenima su se obratili i kolege iz europskih i svjetskih organizacija, a među njima i Benoit Battistelli, predsjednik Europskog patentnog ureda.
Zavod je dodijelio i nagrade - u kategoriji seminarskih i završnih radova na preddiplomskom i diplomskom studiju priznanje su zaslužili Relja Rajković i Luka Kušpilić za rad 'Autorskopravna zaštita fiktivnih likova ili: kada je i superjunacima potrebna zaštita'.
Dobitnica nagrade u kategoriji stručnih i i znanstvenih radova je Romana Matanovac Vučković za rad 'Provedba Direktive 2014726/EU o kolektivnom upravljanju i multiteritorijalnom licenciranju glazbenih prava u reguliranju sustava tarifa u srednjoj i istočnoj Europi'.
Zavod se u svojim počecima zvao Republički zavod za industrijsko vlasništvo, zatim Državni zavod za patente, a od 7. studenog 1996. godine, kada u nadležnost Zavoda ulazi i područje zaštite autorskog prava i srodnih prava, institucija je dobila današnji naziv.
Od kraja 19. stoljeća i početaka modernog sustava zaštite intelektualnog vlasništva do današnjih dana, pravni i institucionalni okvir zaštite intelektualnog vlasništva kontinuirano je prisutan na teritoriju današnje Republike Hrvatske.
Stupanjem u članstvo Europske unije Hrvatska je postala dio zajedničkog sustava jedinstvenog prava žiga i prava industrijskog vlasništva za ukupni teritorij Europske unije, a od 2008. punopravna je članica Europske patentne konvencije i Europske patentne organizacije.
Slijedom članstva, u velikoj većini međunarodnih ugovora i sustava zaštite intelektualnog vlasništva pod okriljem Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, hrvatski nacionalni sustav je u potpunosti integriran i u globalni sustav zaštite.
Do 2. prosinca 2016. u registrima industrijskog vlasništva na teritoriju Republike Hrvatske upisano je 133.480 prava industrijskog vlasništva, od čega 121.929 žigova, 6.728 patenata i 4.813 registriranih industrijskih dizajna, pri čemu 88 posto čine prava stranih nositelja.