"Hrvatska je u vrhu Europske unije po nezaposlenosti mladih, a sve mjere koje poduzimaju vlada i druga državna tijela moraju imati za cilj da se ta stopa spusti, da se podigne naša sposobnost da obrazovni sustav prilagodimo tržištu rada, te da mladi s jedne strane koriste mobilnost koju pruža članstvo u EU-u, a s druge da pronađu dovoljno razloga, interesa i motiva da ostanu u Hrvatskoj i ovdje stvaraju i pronalaze kvalitetna radna mjesta", istaknuo je Plenković na otvaranju te konferencije koju organizira Savjet mladih Grada Zagreba.
"Svi vi koji želite pridonijeti tom procesu imajte na umu da je ova vlada otvorena za sugestije, konzultacije, kvalitetne ideje i inicijative", poručio je premijer mladima u publici u Palači Dverce, te dodao kako je "energija koju imaju nenadomjestiva" jer su "sada kreativni, mogu raditi i po danu i po noći, te još imati briljantne ideje sutra".
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac je na okruglom stolu koji je prethodio svečanom otvaranju konferencije naglasila kako je Hrvatskoj kroz europske fondove dostupno 10,7 milijardi eura, od čega su ciljevi kohezijske politike financirani u iznosu preko 8 milijardi, a program ruralnog razvoja koji se odnosi na mlade u iznosu od 250 milijuna eura.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na istom je panelu istaknuo da je Hrvatska možda i najlošija na razini Europske unije što se tiče Europskog poljoprivrednog fonda. Od dostupnih 2,6 milijardi eura, Hrvatska je dosad potrošila oko 7 posto, odnosno 180 milijuna eura, otkrio je ministar.
"To je loša vijest, a dobra je da to možemo trošiti do 2023. godine", istaknuo je Tolušić, koji je izrazio nadu da će mladi biti oni koji će povući najviše sredstava iz tog fonda.
Od 180 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koliko ih ima u Hrvatskoj, samo njih 18 tisuća ima nositelja koji je mlađi od 40 godina, istaknuo je Tolušić, dodavši kako se ta slika može promijeniti.
Državna tajnica ministarstva rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević je tijekom rasprave istaknula da Hrvatska ima "kompetentne ljude koji mogu napraviti zaokret" u povlačenju novaca iz europskih fondova, a svih troje govornika složilo se da je problem nedovoljnog povlačenja sredstava hrvatska birokracija, odnosno nepotrebno komplicirane procedure i sporost obrade prijava.
Konferencija "EU fondovi za mlade" nastavlja se u petak u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, a na njoj će biti govora o pisanju EU projekata, dostupnim natječajima i primjerima dosadašnje uspješne prakse.