Komisija i visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku donijeli su u četvrtak zajedničku komunikaciju u kojoj predlažu mjere za održivo upravljanje sigurnim i čistim oceanima.
"Ovom zajedničkom komunikacijom potvrđujemo svoju opredijeljenost za to da budemo na čelu provedbe programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030., na korist građana EU-a i cijelog svijeta", kazala je tim povodom Federica Mogherini.
Upozorila je da su oceani ugroženi zbog kriminala, piratstva i oružanih pljački. Pokušaji prisvajanja teritorija ili morskih površina također utječu na regionalnu stabilnost i svjetsko gospodarstvo.
"Trebamo iskoristiti sve instrumente koji su nam na raspolaganju kako bismo organizirali upravljanje oceanima i to u većoj mjeri uključili u vanjsko djelovanje Europske unije. To je konkretan primjer toga kako se globalna strategija EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku primjenjuje u praksi", istaknula je.
Oceani nude veliki potencijal za poticanje rasta, otvaranje radnih mjesta i inovacije, dok su istodobno u središtu nekih od najvećih globalnih izazova, primjerice klimatskih promjena, morskog otpada i rasta svjetskog stanovništva, istaknuo je potpredsjednik nadležan za radna mjesta, rast i ulaganja Jyrki Katainen.
"Ovom komunikacijom nastavlja se razvijati snažna uloga koju EU ima kao lider u održivom razvoju, globalni akter u okviru za upravljanje oceanima i korisnik oceanskih resursa", rekao je.
"Oceani čine 70 posto planeta. Svijet je shvatio da je potrebna bolja briga za oceane. To se može postići samo snažnom međunarodnom suradnjom", rekao je povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella, istaknuvši da EU preuzima vodstvo u stvaranju snažnijeg sustava upravljanja svjetskim oceanima.
"Najavljujemo program za poboljšanje u upravljanju oceanima, smanjenje pritiska na oceane zbog ljudskog djelovanja i ulaganje u znanost. Time će se osigurati održivo iskorištavanje morskih resursa, u korist zdravih morskih ekosustava i perspektivnog gospodarstva oceani", rekao je.
Prijedlog sadržava 14 paketa mjera u tri prioritetna područja: poboljšanje okvira za međunarodno upravljanje oceanima, smanjenje pritiska na oceane zbog ljudskog djelovanja i stvaranje uvjeta za održivo plavo gospodarstvo, te intenzivnije međunarodno istraživanje i prikupljanje podataka o oceanima.
Komisija ističe da je prije svega potrebno dodatno razraditi i bolje provoditi postojeće propise o oceanima, kako bi se primjerice obuhvatila područja izvan nacionalne nadležnosti i primijenili međunarodno dogovoreni ciljevi održivog razvoja, kao što je dostizanje cilja od 10 posto zaštićenih morskih područja do 2020.
EU će surađivati s međunarodnim partnerima kako bi se osigurala provedba te će u listopadu 2017. biti domaćin konferencije „Naši oceani”, što će poslužiti kao temelj za te obveze. Do 2018. Komisija će izraditi i smjernice za istraživanje i iskorištavanje prirodnih resursa u područjima pod nacionalnom nadležnošću.
Na temelju strategije sigurnosne zaštite u pomorstvu, Europska unija surađivat će s partnerskim zemljama na smanjenju prijetnji i rizika u području pomorske sigurnosti, primjerice piratstva, trgovanja ljudima, oružjem i narkoticima, koristeći pritom puni potencijal nove Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) i Europske agencije za kontrolu ribarstva (EFCA).
Svoju snažnu angažiranost EU osim toga potvrđuje misijama i operacijama koje u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike provodi na Sredozemlju i Indijskom oceanu. EUNAVFOR Atalanta usmjerena je na borbu protiv piratstva na moru ispred Somalije, a operacija EUNAVFOR Med Sophia na razbijanje krijumčarskih mreža koje je do danas pridonijelo spašavanju više od 28.000 života u južnom srednjem Mediteranu.
Zahvaljujući stupanju na snagu Pariškog sporazuma, Komisija će se isto tako zauzimati za jače djelovanje u području oceana kako bi se time ispunile nacionalne i međunarodne obveze, počevši od Dana oceana 12. studenoga 2016. na konferenciji COP22 u Marakešu.
Oceani apsorbiraju 25 posto proizvedenog ugljikova dioksida, što ih čini važnim regulatorima klime. Ako se ne poduzmu mjere za ograničavanje zagrijavanja i zakiseljavanja oceana, oni mogu izgubiti svoje svojstvo reguliranja klime, upozorava Komisija.
Suzbijanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova prioritet je EU-a. Najmanje 15 posto svjetskog ulova, godišnje vrijednosti između 8 i 19 milijardi eura, nezakonitog je podrijetla, ističe EK.
Kao predvodnik u borbi protiv tog ribolova, EU će promicati višestrano djelovanje te jačanje uloge koju pri suzbijanju nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova ima Interpol. Komisija će pokrenuti pilot-projekt za praćenje nezakonitog ribolova diljem svijeta s pomoću satelitske komunikacije.
Morski otpad još je jedna velika prijetnja oceanima. U okviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo EU će do 2017. predložiti strategiju za plastiku, čime će pridonijeti smanjenju morskog otpada za 30 posto do 2020. godine.
Komisija će raditi na uspostavi međunarodnih smjernica o pomorskom prostornom planiranju do 2025. i pridonositi širenju zaštićenih morskih područja diljem svijeta s pomoću sredstava iz programa „Obzor 2020” i LIFE.
Da bi se održivo upravljalo oceanskim resursima i smanjio pritisak zbog ljudskog djelovanja, nužno je bolje razumijevanje utemeljeno na pouzdanim znanstvenim činjenicama, napominje Komisija, ističući da oko 90 posto oceanskog dna još nije kartirano, a manje od 3 posto iskorištava se za gospodarsku aktivnost.
Plava podatkovna mreža EU-a, europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru, na raspolaganje stavlja podatke koje prikuplja više od 100 istraživačkih ustanova koje proučavaju more, a dostupni su svima. Komisija će predložiti kako bi se ta baza mogla razviti u svjetsku mrežu podataka o moru.
O predloženim mjerama raspravljat će se s državama članicama u Vijeću EU-a i Europskom parlamentu, navodi se u priopćenju.