Trump, koji će preuzeti predsjedničku dužnost u siječnju, rekao je da želi "dobre odnose" s Rusijom i predsjednikom Vladimirom Putinom. To je među nekim članicama EU-a izazvalo strah od političkog zaokreta koji bi ublažio američko stajalište o ukrajinskoj krizi.
Sankcije su bile nametnute najprije kratko nakon što je Rusija anektirala Krimski poluotok od Ukrajine 2014. i otada ih Unija obnavlja svakih šest mjeseci.
Pet europskih diplomata reklo je za Reuters kako očekuju da čelnici EU-a produlje glavne gospodarske sankcije u Bruxellesu sljedeći mjesec - prije nego što Trump preuzme dužnost.
Odluka zahtijeva jednoglasnost među 28 članica a gospodarske sankcije su sada na snazi do kraja siječnja 2017.
"Produljenje u prosincu još uvijek bi se trebalo dogoditi. Nema promjene na terenu u Ukrajini ... zaista nema razloga da se ne produlje", rekao je europski diplomat.
"No tada, nakon Trumpove inauguracije, tko zna kamo će nas on odvesti. Možda će taj put postati teži".
Pod predsjednikom Barackom Obamom, SAD je također nametnuo sankcije Rusiji i pozvao je blok da u pogledu sankcija ostane ujedinjen.
Međutim članice Italija, Mađarska, Grčka i Cipar - koje imaju bliske veze s Moskvom - sve više dovode u pitanje učinkovitost tih mjera.
Za vrijeme izborne kampanje, Trump je zauzeo otvorenije stajalište prema Putinu od američkih dužnosnika koji ga smatraju autokratom sklonim suzbijanju neistomišljenika u zemlji, maltretiranju susjednih zemalja i pokazivanju ruske snage u inozemstvu.
Trump nije rekao što će učiniti kako bi oživjele veze s Rusijom.